Maloljetnički Brakovi: Globalni Problem s Lokalnim Posljedicama
Prema podacima UNICEF-a, više od 640 miliona djevojčica i žena širom svijeta udato je tokom svog djetinjstva. Ovaj problem, koji se često smatra dalekim i stranim, zapravo dotiče i mnoge zemlje Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i imaju dalekosežne posljedice na život djevojčica koje su prisiljene da preuzmu uloge supruga i majki dok su još uvijek djeca. Ova praksa ne samo da utiče na njihovu fizičku i emocionalnu dobrobit, već također stvara prepreke za njihov obrazovni i profesionalni razvoj.
Nina: Priča koja Oslikava Problem
Nina, mlada žena iz centralne Bosne i Hercegovine, predstavlja tragičan primjer takvog fenomena. U braku je bila od svoje 11. godine, kada su je roditelji udali za muškarca koji bi mogao biti njen otac. “Maltretiranje, nasilje, fizičko i emocionalno zlostavljanje postali su dio mog svakodnevnog života”, opisuje ona svoja iskustva. Ova priča, nažalost, nije jedinstvena; svake tri sekunde, jedna djevojčica postaje supruga, prema podacima UNICEF-a. Ove situacije često su rezultat kombinacije porodičnih pritisaka, ekonomskih problema i tradicija koje su duboko ukorijenjene u društvu.
Pravni Okvir i Izazovi
U Bosni i Hercegovini, legalna dob za sklapanje braka je 18 godina, ali zakon dopušta izuzetke. To znači da se djevojčice mogu udavati već sa 16 godina ako se utvrdi da su sposobne za vršenje dužnosti koje proizlaze iz braka. Ovi zakonski okviri često su nedovoljno primjenjivani, a mnogi slučajevi maloljetničkih brakova ostaju neotkriveni zbog neformalnih pravila i pritiska zajednice. Pored toga, često postoji nedostatak svijesti među porodicama o pravima djevojčica, što dodatno otežava situaciju. Naime, mnogi roditelji vjeruju da je udaja djevojčice najbolji način da je zaštite od loših uticaja i obezbijede njen ekonomski status.
Ekonomija i Siromaštvo kao Pokretači Problema
Jedan od najčešćih uzroka maloljetničkih brakova je siromaštvo. U mnogim slučajevima, porodice smatraju da je udaja djevojčice ekonomski isplativa odluka, posebno u ruralnim područjima. “Iako je siromaštvo često navedeno kao razlog, to ne može biti opravdanje za prodaju djeteta”, naglašava Indira Bajramović iz ženske romske organizacije Bolja budućnost u Tuzli. Njena organizacija radi na edukaciji zajednica o štetnosti prisilnih brakova i nastoji osnažiti djevojčice za bolju budućnost. U mnogim slučajevima, nedostatak obrazovanja i pristupa informacijama o zdravlju i pravima djevojčica dodatno pogoršava situaciju, jer porodice često ne znaju koje su posljedice ranog braka na zdravlje i razvoj njihovih kćerki.
Posljedice Maloljetničkih Brakova
Maloljetnički brakovi imaju teške posljedice po zdravlje i obrazovanje djevojčica. Istraživanja pokazuju da djevojčice koje su se udale kao maloljetnice imaju veće šanse da dožive nasilje u porodici, kao i komplikacije tokom trudnoće. Osim toga, često ne mogu nastaviti svoje obrazovanje, što ih dovodi u ciklus siromaštva i zavisnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, mlade majke su podložnije komplikacijama kao što su preeklampsija i eklampsija, što može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje. Isobel Fergus iz organizacije Plan International ističe da je obrazovanje ključno za prevenciju dječijih brakova, jer omogućava djevojčicama da postanu ekonomski nezavisne. Štaviše, obrazovane djevojčice su više motivirane da odgajaju svoju djecu u zdravijem i stabilnijem okruženju.
Put ka Promjeni: Osnaživanje i Edukacija
Prevencija maloljetničkih brakova zahtijeva sveobuhvatan pristup. Potrebno je obezbijediti ekonomsku podršku porodicama, te osigurati da djevojčice ostanu u školama. “Prema našem istraživanju, više od 90% učesnika iz romskih zajednica izjavilo je da ne podržavaju maloljetničke brakove”, navodi Bajramović. Ovo predstavlja napredak, ali je još uvijek potrebno puno truda da se promijene duboko ukorijenjene tradicije i stavovi. Organizacije poput “Bolja budućnost” i “Plan International” rade na jačanju zajednica kroz različite programe osnaživanja, koji uključuju edukaciju o pravima žena, zdravstvenim pitanjima i ekonomskim mogućnostima. Ovakvi programi ne samo da pomažu djevojčicama, već i cijelim zajednicama, stvarajući svijetlu budućnost za sve.
Zaključak: Hitna Potreba za Akcijom
Nina danas živi bolji život sa novim suprugom, ali njena priča ostaje opomena o potrebi za hitnom akcijom. “Želim da moje dijete ide u školu i da ima bolju budućnost”, poručuje ona. Prema UNICEF-u, svaka nova generacija djevojčica koja doživi maloljetničke brakove naslijedit će iste obrasce siromaštva i nejednakosti. Pravo na obrazovanje, zaštitu i jednakost treba biti garantovano svakom djetetu, a zajednice širom svijeta moraju poduzeti korake kako bi okončale ovu praksu jednom zauvijek. Svaka pojedinačna akcija može doprinijeti rješavanju ovog problema, bilo kroz zakonodavne promjene, edukaciju ili podizanje svijesti. Samo zajedno možemo stvoriti svijet u kojem će djevojčice imati priliku da rastu, uče i razvijaju se bez straha od prisilnih brakova.
