SDA kritikuje novu kampanju Denisa Bećirovića: građani traže odgovore o obećanjima iz 2022. godine
Predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini gotovo uvijek otvaraju isto pitanje: koliko su političari spremni govoriti o onome što su već obećali, a koliko insistiraju na novim porukama, sloganima i velikim najavama. Upravo na tom tragu oglasila se Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u saopćenju oštro kritikovala aktuelni nastup člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Prema njihovom tumačenju, prije novih obećanja građani imaju pravo da čuju precizan odgovor na to šta je od ranijih najava zaista realizirano tokom mandata, a šta je, kako navode, ostalo neispunjeno.
SDA u svom obraćanju podsjeća da je Bećirović u kampanji 2022. godine nastupao s nizom političkih obećanja koja su, prema ocjeni ove stranke, trebala označiti novi pristup u vođenju državne politike. Međutim, dvije godine kasnije, kako tvrde, javnost i dalje čeka vidljive rezultate.
U saopćenju se insistira na tome da se politička odgovornost ne može svesti samo na novo obraćanje biračima, nego i na polaganje računa o onome što je izrečeno ranije. Takav pristup, naglašavaju u SDA, posebno je važan u zemlji u kojoj su građani godinama izloženi istim predizbornim porukama, ali i jednako čestim razočaranjima nakon izbora.
Ova polemika nije samo stranački sukob, nego i širi primjer načina na koji se u BiH vodi politička komunikacija. U praksi, izborna retorika često ostaje na nivou obećanja koja zvuče odlučno i patriotski, ali se nakon izbora pretvaraju u niz kompromisa, proceduralnih blokada i međusobnih optužbi. Zbog toga je, tvrde analitičari, javnost sve osjetljivija na raskorak između najavljenog i ostvarenog.
Kada jedna od vodećih bošnjačkih stranaka kaže da je potrebno „prije novih obećanja“ analizirati stara, to zapravo otvara pitanje političke vjerodostojnosti, a ne samo odnosa među partijama.
Politička odgovornost kao ključna tema kampanje
U saopćenju SDA navodi se više oblasti u kojima, prema njihovom mišljenju, Bećirović nije isporučio najavljeno. Posebno se problematizira pitanje saradnje sa političkim partnerima u državnim institucijama, odnos prema vladavini prava, kao i borba protiv korupcije. Takve teme nisu sporedne, jer neposredno utiču na povjerenje građana u institucije i na osjećaj da politički sistem može proizvesti stvarne promjene.
U bosanskohercegovačkom kontekstu, gdje je javnost navikla na dugotrajne pregovore, blokade i institucionalne krize, i najmanji signal političke nedosljednosti postaje predmet žestokih rasprava.
Jedna od najosjetljivijih tačaka odnosi se na tvrdnju SDA da je Bećirović u prethodnoj kampanji obećavao da neće pristajati na, kako su naveli, „trule kompromise“ sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Stranka tvrdi da je kasniji glas za formiranje Vijeća ministara BiH, u kojem su značajnu ulogu imali kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, bio u suprotnosti s tom porukom.
Upravo zbog takvih poteza, SDA smatra da je javnost ostala bez objašnjenja zašto je došlo do političkog zaokreta i zašto o tome nije vođena otvorena javna rasprava. U političkom smislu, ovakve optužbe imaju težinu jer se tiču najvažnijih odluka u raspodjeli državne vlasti.
SDA nadalje tvrdi da je Bećirović izostao i onda kada je, po njihovom mišljenju, trebalo najglasnije braniti ustavni poredak. Kao posebno sporan trenutak navodi se izmjena izbornog zakonodavstva i privremena suspenzija Ustava Federacije BiH, što je u javnosti izazvalo brojne reakcije i pravne dileme. U takvim okolnostima, saopćenje SDA sugerira, član Predsjedništva BiH nije pokazao nivo institucionalne odlučnosti koji je biračima bio obećan.
Time je, prema njihovoj interpretaciji, propuštena prilika da se pokaže dosljedna odbrana ustavnosti i ravnopravnosti građana.
Evropski put, NATO i regionalni odnosi pod povećalom
Posebno mjesto u kritici zauzima i pitanje evropskih integracija te puta BiH ka NATO savezu. SDA podsjeća da je Bećirović u kampanji govorio o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u kao strateškom cilju države. Međutim, prema njihovom viđenju, mandat je obilježen izostankom konkretnih pomaka, pa čak i pogoršanjem dinamike u tim procesima.
U javnom prostoru se sve češće ističe da Bosna i Hercegovina zaostaje za susjedima kada je riječ o korištenju evropskih fondova i provođenju reformi, što dodatno pojačava osjećaj stagnacije.
Takva kritika ima i širi regionalni značaj. Dok zemlje okruženja, uz sve svoje probleme, nastavljaju povlačiti sredstva, graditi infrastrukturu i ubrzavati administrativne procedure, BiH se i dalje bori s političkim blokadama, sporim donošenjem odluka i neslogom među ključnim akterima. U tom okviru, svako obećanje o ubrzanju evropskog puta ostaje pod lupom javnosti.
Ako se ne vidi napredak, birači ne analiziraju samo rezultate nego i političku volju onih koji su obećali promjene. Zato se i Bećirovićev nastup promatra kroz prizmu toga koliko je, kao član Predsjedništva, zaista koristio instrumente koje mu funkcija nudi.
U saopćenju se dalje otvara i pitanje odnosa prema susjednim državama. SDA tvrdi da su Srbija i Hrvatska, prema njihovoj ocjeni, i dalje aktivne u politici koja ne ide u korist bosanskohercegovačkom državnom interesu, dok je Bećirovićev odgovor ostao na nivou pisama, javnih poruka i povremenih susreta. Ovakva formulacija pokazuje koliko je u BiH važna percepcija odlučnosti: građani žele vidjeti konkretne poteze, a ne samo diplomatsku retoriku.
To posebno vrijedi u zemlji čiji vanjskopolitički položaj zavisi i od unutrašnje kohezije i od sposobnosti da se reaguje na pritiske iz okruženja.
Korupcija, institucije i povjerenje javnosti
Jedna od najtežih optužbi iz SDA-ovog saopćenja odnosi se na borbu protiv korupcije. Podsjećaju da je Bećirović u kampanji govorio da će antikoruptivne mjere biti jedan od ključnih prioriteta, ali tvrde da je u praksi izostala odlučna reakcija na brojne afere koje su potresale javnost. U političkom sistemu koji je već opterećen nepovjerenjem, svaka šutnja na velike koruptivne slučajeve dodatno potkopava vjeru građana da institucije rade u njihovom interesu.
Zbog toga se ovakve kritike ne posmatraju samo kao stranačka polemika, nego i kao test političke dosljednosti.
U fokusu kritika našli su se i odnosi prema javnim institucijama, posebno prema BHRT-u i kulturnim ustanovama koje zavise od državnog finansiranja. SDA tvrdi da je Bećirović javno podržavao njihovu stabilnost, ali da je glasao za budžete u kojima za njih nisu predviđena dovoljna sredstva. Ova vrsta optužbe pogađa suštinu problema javne politike: nije dovoljno govoriti o važnosti institucija, nego ih je potrebno stvarno finansijski i politički zaštititi.
Kada takva zaštita izostane, posljedice snose radnici, korisnici usluga i cijelo društvo.
Saopćenje posebno naglašava i pitanje odnosa prema Islamskoj zajednici u BiH i sporazuma koji je, prema tvrdnjama SDA, godinama najavljivan, a potom napušten bez jasnog objašnjenja. To pokazuje da se u kampanji ne vodi samo borba za glasove, nego i za interpretaciju identitetskih i institucionalnih tema koje imaju snažnu simboličku vrijednost za veliki broj građana.
Kada političar obećava rješenja za osjetljiva pitanja, a ona ne dođu na dnevni red, posljedica nije samo političko razočaranje nego i dodatno urušavanje povjerenja u ozbiljnost javnog govora.
Na kraju, SDA poručuje da je lista neispunjenih obećanja mnogo duža od onoga što je u saopćenju navedeno. Ta tvrdnja, bez obzira na političku oštrinu, odražava jednu širu činjenicu bosanskohercegovačke politike: građani sve manje reaguju na velike riječi, a sve više traže mjerljive rezultate. U takvom ambijentu, svaka nova kampanja postaje i referendum o prethodnom mandatu.
Zato pitanje Denisa Bećirovića nije samo šta sada obećava, nego i šta će reći o onome što je već obećano, a nije ostvareno. Upravo tu, zaključuju iz SDA, leži granica između političke ambicije i političke odgovornosti.
