U Bosni i Hercegovini se, iako ne postoji registar oboljelih od depresije, godišnje proda blizu milion kutija antidepresiva, vrijednosti gotovo deset miliona maraka.
Depresija je jedna od najranije opisanih bolesti u historiji medicine, ali i jedan od najčešćih poremećaja današnjice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija, anksioznost i psihička bol više pogađaju žene nego muškarce, a porazan je podatak da je sve češća i kod mladih.
Iskusni stručnjak, neuropsihijatar Momir Šmitran za „Avaz“ kaže da je teško govoriti o tačnom broju ljudi koji posežu za antidepresivima, ali da njihov broj, zasigurno, stalno raste.
– Pravo pitanje je zašto je to tako. Sa psihijatrijskog problema prelazimo na sociologiju i stanje u društvu. Primjetni su problemi među građanima, a posebno među mladima koji ne znaju kako da se s njima nose. Također, pitanje je i da li se antidepresivi koriste bez prave indikacije – kaže Šmitran.
Dodaje da antidepresive treba preporučiti profesionalac, ali i da je neophodno praćenje stanja i ponašanje pacijenta.
– Nažalost, često se desi da se pacijentu prepišu antidepresivi, ali on ne nastavi tretman. Potrebno je dolaziti na kontrole kod psihijatra i psihologa, a ne samo po inerciji kod ljekara po još tableta. To nije dobro, jer postoji tačno propisano koliko se čega smije i može uzimati – pojašnjava Šmitran.
Porast broja pacijenata mlađe životne dobi može biti zbog porasta problema svakodnevnog življenja, poput pojačanog stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja od sebe i okoline, slabo razvijenih kapaciteta suočavanja sa stresom te narušenih porodičnih odnosa.
Iako je osviještenost ljudi kada je riječ o mentalnom zdravlju sve jača, i danas kod nas postoji stigma vezana za odlazak psihijatru i psihijatrijsku dijagnozu.
Imati određeni psihički problem ne znači biti „lud“, ističu stručnjaci. To je kao i svaki drugi zdravstveni problem, samo što je za druge dijagnostički nevidljiv.
Prema posljednjim informacijama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koje se odnose na 2018. godinu, promet antidepresiva vrijedan je 8.510.435,33 KM, što je 1,34 posto ukupnog prometa lijekova. Podaci o potrošnji antidepresiva u 2019. godini još nisu obrađeni.
– Najviše novca utrošeno je na lijekove INN-a (internacionalni nezaštićeni naziv), escilatopram (oko 2,3 miliona KM), zatim paroksetin (2 miliona KM), slijede ih sertralin (1,6 miliona KM) te fluoksetin (1,2 miliona KM) – naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva.
Iako su finansijski vidljiva smanjenja u potrošnji, gledajući po prodanim pakovanjima lijeka, kod većine lijekova se desio porast prodaje, naprimjer za paroksetin 10 posto, escilatopram za 28 posto, fluoksetin za devet posto, dok je zabilježeno smanjene prodaje sertralina za 13 posto. www.bhdijaspora.net
