Kriza u Naftnoj Industriji Srbije: Izazovi i Mogućnosti
U posljednjim mjesecima, Naftna industrija Srbije (NIS) se suočava sa ozbiljnim izazovima koji prijete njenom poslovanju i operativnoj efikasnosti. Sjedinjene Američke Države postavile su Srbiji ultimatum da u roku od tri mjeseca pronađe novog vlasnika za NIS, čiji su većinski vlasnici ruske kompanije Gazprom Neft i Gazprom. Ove kompanije su pod strogim američkim sankcijama koje imaju za cilj oslabiti ruski energetski sektor. Ova situacija predstavlja ne samo problem za NIS, već i za širu ekonomiju Srbije koja zavisi od stabilne energetske ponude.
Ministrica rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović-Handanović, potvrdila je da je američko Ministarstvo finansija putem svog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) obavijestilo srpske vlasti o nezadovoljstvu trenutnim statusom vlasništva nad NIS-om. Naime, Washington ne prihvata djelomično preuzimanje kompanije, tražeći potpuni izlazak ruskih investitora iz strukture vlasništva. Ova odluka dodatno komplicira situaciju, jer su sankcije, koje su stupile na snagu 8. oktobra 2025. godine, dio šireg paketa mjera protiv ruskog energetskog sektora. Sankcije su rezultirale ne samo političkim, već i ekonomskim posljedicama koje se već osjećaju na tržištu.
S obzirom na to da su sankcije konačno aktivirane, NIS se suočava s ozbiljnim izazovima u svom poslovanju. Banke su obustavile obradu plaćanja za NIS, što dodatno otežava financijsko poslovanje kompanije. Osim toga, hrvatski naftovod JANAF je prekinuo isporuku sirove nafte, što je značajno smanjilo kapacitet rafinerije. Prema procjenama stručnjaka, bez novih isporuka, rafinerija može funkcionirati najduže do 25. novembra. Ove mjere su izazvale zabrinutost među zaposlenima u NIS-u, a i šire, jer bi gubitak posla ili smanjenje plata u naftnoj industriji mogli imati domino efekt na cijelu ekonomiju.
Đedović-Handanović je naglasila da postoji mogućnost da Srbija preuzme NIS, međutim, predsjednik Aleksandar Vučić se protivi takvoj opciji. Ova situacija je izazvala brojne rasprave unutar vlade i šire društvene zajednice. Mnogi se pitaju da li je nacionalizacija rešenje, s obzirom na to da su slične mjere u prošlosti često rezultirale ekonomskim turbulencijama. “Znam da je predsjednik Vučić protiv nacionalizacije, kao i mnogi od nas u Vladi i izvan nje. To smo ponavljali više puta”, izjavila je ministrica. Ovaj stav odražava strah od ponavljanja grešaka iz prošlosti, kada su nacionalizovane kompanije često postale neefikasne.
Planirano je održavanje vanredne sjednice Vlade, koja će se održati sutra u 11 sati, a na kojoj će prisustvovati i predsjednik Vučić. Očekuje se da će biti donijete ključne odluke koje će oblikovati budućnost NIS-a i energetskog sektora Srbije u cjelini. “Nećemo dopustiti da naša zemlja bude ugrožena,” izjavila je Đedović-Handanović, naglašavajući ozbiljnost trenutne situacije. Ova sjednica će biti prilika za raspravu o potencijalnim strategijama, uključujući mogućnost traženja novih investitora ili promjene poslovnog modela NIS-a kako bi se prilagodili novonastalim uvjetima na tržištu.
U ovom kontekstu, važno je razmotriti i dugoročne posljedice koje bi mogle proizaći iz trenutne krize. Da li će Srbija uspjeti pronaći novog investitora koji će biti spreman preuzeti NIS? Koje alternative postoje, osim nacionalizacije? Ova pitanja ostaju otvorena dok se istovremeno vode rasprave unutar vlade i privrednog sektora. Nafta i energija su od vitalnog značaja za ekonomiju zemlje, a ispravni koraci u narednim mjesecima mogli bi odrediti put Srbije ka energetskoj stabilnosti ili dodatno pogoršati postojeće probleme. Također, važno je napomenuti da se regionalna tržišta i dalje razvijaju, te da bi Srbija trebala razmotriti mogućnosti diversifikacije svojih izvora energije i snabdijevanja.
Kroz ovu krizu, ne može se zanemariti ni utjecaj na potrošače. U slučaju da NIS ne uspije osigurati adekvatne zalihe, cijene goriva bi mogle rasti, što bi dodatno opteretilo građane Srbije, koji se već suočavaju s inflacijom i rastućim troškovima života. Stoga je od suštinskog značaja da vlada djeluje brzo i efikasno kako bi zaštitila interese svojih građana. Ova situacija također otvara pitanja o održivosti energetskog sistema Srbije i njenoj sposobnosti da se prilagodi globalnim promjenama u energetici, posebno u kontekstu prelaska na obnovljive izvore energije.
