Za Dialogos.ba preveo: Zinaid Granić
Mnogi od nas smatraju da su velike svote novca, najbolji visoko opremljeni timovi eksperata, profesionalaca, neophodni za početak biznisa, ali prema historičarima i savremenim učenjacima za početak bilo kojeg biznisa, jedine stvari koje su potrebne su strast i vještine.
Prema većini učenjaka, značaj i dublje značenje riječi tajir (ar. trgovac) ima dublje značenje od riječi poduzetnik, tako da je bolje koristiti riječ tajir, zbog toga što ova riječ nije ograničena samo na sistem vrijednosti.
Prvo pravilo u biznisu jeste vježba osnovnog principa: Ubjeđenje da će ti Allah dati uspjeh u poslu.
Kazivanje o Abdurrahmanu b. Aufu
Uspjeh i postignuća u biznisu dolaze od onih koji imaju jasnu viziju svojih snova, oni ulažu sve napore u to i čine sve što je neophodno za sljedeći korak ili uspinjanje ka uspjehu. Ovdje ćemo da govorimo o poslovnom uspjehu, bogatstvu i dobročinstvu Abdurrahmana b. Aufa.
On je jedna od prvih osoba koja je prihvatila islam, također, jedan je od desetorice kojima je Poslanik ﷺ obećao Džennet.
Umro je ostavljajući iza sebe imovinu od 501 milijardu dolara. Kada je umro, njegovo bogatstvo mjereno u zlatnicima bilo je 3 milijarde i 103 miliona islamskih dinara (4.25 grama zlata po kovanici), kada bi se ovo pretvorilo u američke dolare, proračun bi otprilike glasio ovako: 4.25 x 3.103.000,000 x 38 = USD 501.134.500.000. (nije navedena referenca ove tvrdnje, tako da je ne treba bezrezervno prihvatiti, op. prev.)
To bi značilo 501 milijardu dolara. Bill Gates je druga najbogatija osoba na svijetu, iz perioda juli 2017., a vrijednost njegovog bogatstva iznosila je 90 milijardi dolara.
Dakle, Abdurrahman b. Auf bio je šest puta bogatiji od Bill Gates.
Kako je započeo biznis?
Njegova privilegovana prošlost glavni je čimbenik jer je bio sin uspješnog biznismena iz tog vremena Aufa b. Abd Aufa.
Bio je poznat kao biznis senzacija. Njegov otac je odmah uvidio talenat svog sina i nije bilo potrebno mnogo vremena da postane jedan od najuspješnijih poduzetnika.
Kada je Abdurrahman, r.a., stigao u Medinu nakon iseljenja iz Mekke, ostavio je cijelo svoje bogatstvo u Mekki, i bio je bez igdje ičega. Morao je početi od nule, krenuo je doslovno od ničega. Godine 622., oko 70 muslimanskih porodica emigriralo je u Medinu. Bilo je ljeto. U Medini su stanovali u kućama ensarija, sve dok nisu bili u mogućnosti da izgrade vlastite. Abdurrahman se pobratimio sa Sa’ad b. al-Rabi’om, jednim od najbogatijih ljudi Medine.
U to vrijeme Sa’ad, kao velikodušan i srčan prema svome bratu Abdurrahmanu, ponudio mu je pomoć.
Abdurrahman je odbio dio zemlje koji mu je Sa’ad ponudio, iako nije imao ništa. To je primjer međumuslimanske velikodušnosti i ljubavi.
Sa’ad je bio spreman čak i razvesti se jednom od žena kako bi se udala za Abdurrahmana, zarad Allahovog zadovoljstva i ljubavi prema svome bratu. (tada su neki imali i više od 4 žene, jer su ajeti o ograničavanju višeženstva objavljeni tek u Medini, op.prev.) Mnogi muslimani bi prihvatili ovakve ponude, ali odgovor Abdurrahmana bio je impresivan.
Obratio mu se iskazujući mu ogromnu zahvalnost: “Neka Allah blagoslovi tebe i tvoju porodicu, i tvoj novac, ali pokaži mi gdje je pijaca.” Pitao je o pijaci Kajnuka u Medini.
Nikada nije uzimao pozajmicu. Uvijek je slijedio princip da ne uzima pozajmnicu ili poklon od nekoga zato što je imao čvrstu vjeru da će ga Allah opskrbiti, i vjerovao je u vlastite sposobnosti da može zaraditi na otvorenom tržištu tražeći svoje prilike.
Bio je vješt biznismen, učio je od oca. Prije prihvatanja islama, bio je sretni mekkanski mladić koji je odrastao u raskošu. Imao je mnogo iskustva tako da bi svugdje namirisao i vidio poslovne prilike.
Biznis je počeo skromno: Njegova strast za traženjem prilike omogućila mu je da uđe na tržište, iskoristi svoju poslovnu mudrost i pružene prilike. Ulaskom na tržište, koji biznis je počeo Abdurrahman?
Započeo je svoju trgovinu na veoma skroman i samozatajan način, ali je bio hitar u iskorištavanju prilika koje mu se pruže pretvarajući ih u izvrsne poslovne poteze. Abdurrahman je započeo svoj posao prodajom nešto malo ulja i masla na tržnici.
Započeo je biznis sa samo 4 dinara. Njegov početni kapital se kretao od 2 do 4 dinara. Ubrzo je vidio da je prodaja konja unosan biznis. Tako je krenuo trgovinu konjima, shvatio je da je procenat profita u ovom biznisu veoma mali zbog velikog povećavanja i potražnje zaliha, pa je uskoro proširio svoj biznis i počeo da prodaje sedla za konje, što je u poređenju s konjima bilo veoma mnogo novca. Dok je kupovao i trgovao različitim proizvodima, sedlima i konjima, zbog količine kojom je trgovao, zarada mu se naglo povećala.
Snovi postaju realnost kada je vaše srce čisto i iskreno, kada poslujete iskreno i kada mjerite i vagate ispravno. Od prvog dana kada je Abdurrahman započeo svoj posao na tržnici Kajnuka u Medini, Allah ga je blagoslovio nagradom iznad njegovih očekivanja.
Kasnije je Abdurrahman uobičavao reći da mu se čini da, kada bi kamen sa zemlje podigao pod njim bi zlato ili srebro našao. Bogatstvo je stekao u raznim poslovima. Trgovina je bila njegova profesija, ali je uporedo s tim biznisom i imao i poljoprivredna zemljišta.
Kamile su u to doba bile glavni način transporta uvoza i izvoza robe. Na početku je iznajmljivao kamile od ostalih, ali je kasnije kupio kamile kako bi uštedio utrošak transporta, a vlastite poljoprivredne farme bile su izvor prehranjivanja kamila.
Najvažniji principa biznisa Abdurrahmana b. Aufa, r.a., veoma su jednostavni:
1. Prvi princip je keš, svu robu je kupovao i prodavao kešom. Nije pravio kreditne ugovore.
2. Nikada nije dugo čekao na višu zaradu niti je skladištio robu. Uvijek je nastojao da izbjegne skladištenje robe, prodavao ju je čak i ako mu je ponuđen neznatan profit, što je za posljedicu imalo visok nivo protoka novca, tako da je glavni naglasak bio na zaradi povećanjem profita.
