Zabrana nošenja hidžaba u školama u Austriji: Novi zakon i njegove implikacije
Austrijska savezna vlada nedavno je donijela kontroverznu odluku koja se direktno odnosi na nošenje hidžaba među djecom u školama. Ova zabrana, koja će stupiti na snagu s početkom školske godine 2026, izazvala je široku debatu među građanima, političarima i nevladinim organizacijama. Ministrica za integraciju i porodicu, Claudia Plakolm iz stranke ÖVP, istakla je da predstavlja značajan korak prema zaštiti djevojčica, istovremeno naglašavajući da je hidžab simbol ugnjetavanja. Ovim potezom, vlada želi poslati jasnu poruku o svojim stavovima prema vjerskim simbolima i njihovom mjestu u obrazovanju.
Ova odluka je rezultat sve većeg broja pritisaka na vladu da se uhvati u koštac sa temom vjerskih simbola u javnim institucijama. Kao što je Plakolm izjavila, “Marama na jedanaestogodišnjoj djevojčici jest i ostaje znak ugnjetavanja.” Ovakva retorika ukazuje na to da vlada vidi hidžab kao prepreku u procesu integracije i jednakosti među spolovima, čime se pokušava ojačati pozicija djevojčica u društvu. Međutim, postavlja se pitanje: da li ovakva zabrana zaista doprinosi jačanju prava djevojčica ili ih dodatno marginalizuje? Kritičari ukazuju na to da ovakva politika može imati suprotan učinak, odnosno da može stvoriti osjećaj isključenosti i netrpeljivosti prema muslimanskoj zajednici.
Granice zabrane i kaznene mjere
S obzirom na nove propise, jasno je definisana dobna granica od 14 godina, koja predstavlja trenutak kada se smatra da djeca mogu donijeti vlastite odluke o vjeri i identitetu. Do te dobi, nošenje marame, koja obuhvata sve oblike islamskih marama, uključujući hidžab i burku, neće biti dopušteno u bilo kojoj obrazovnoj ustanovi, uključujući privatne i javne škole. Ova zabrana će se primjenjivati ne samo u učionicama, već i na školskim dvorištima, u dvoranama za tjelesni odgoj, te na sportskim terenima. U praksi, to znači da će djeca biti podložna ovoj regulativi tokom cijelog školskog dana.
Roditelji koji prekrše ovu zabranu suočit će se s novčanim kaznama koje se kreću između 150 i 800 eura. Ovaj sistem kazni izazvao je zabrinutost među roditeljima i aktivistima koji se bore za ljudska prava. Plakolm naglašava da će se postupak u slučaju kršenja zabrane sprovoditi u nekoliko faza, počevši od razgovora u školi, preko sastanka s obrazovnim tijelima i školskim psiholozima, do konačne odluke o kazni. Ovakav pristup ukazuje na želju vlasti da se izbjegne trenutna kazna, ali ipak nameće stroge mjere protiv onih koji se ne pridržavaju novih pravila. Ovakva regulativa može dovesti do dodatnog pritiska na roditelje, koji se suočavaju s dilemom da li će poštovati zakon ili će podržati svoja djeca u njihovim vjerskim uvjerenjima.
Reakcije javnosti i strah od diskriminacije
Ova odluka nije prošla bez kontroverzi. Mnogi građani, posebno pripadnici muslimanske zajednice, smatraju ovu zabranu diskriminatornom i nepravednom. Oni ističu da se ovim zakonom dodatno marginalizuje muslimanske djevojčice i žene, te da se krši njihovo pravo na slobodu izražavanja vjere. Kritičari također upozoravaju da bi takve mjere mogle imati dugoročne negativne posljedice na integraciju muslimanske zajednice u društvo, povećavajući osjećaj isključenosti i netrpeljivosti. Ovo pitanje ne obuhvata samo Austriju, već može imati šire implikacije na način na koji se druge zemlje suočavaju s pitanjem vjerskih simbola u obrazovnom sistemu.U međuvremenu, podrška ovom zakonu dolazi i od onih koji smatraju da je nužno zaštititi djecu od potencijalnog utjecaja koji bi religijski simboli mogli imati na njihovu percepciju svijeta. Mnogi roditelji se protive nošenju hidžaba, smatrajući da to može uticati na razvoj identiteta njihovih kćerki. Ova debata otvara šira pitanja o granicama slobode izražavanja i zaštiti djece u kontekstu vjerskih uvjerenja. Dok jedni vide hidžab kao simbol ugnjetavanja, drugi ga doživljavaju kao dio identiteta i kulturnog naslijeđa. Osim toga, postoje i argumenti koji se odnose na obrazovni sistem, gdje se postavlja pitanje kako će se promjena ovih pravila odraziti na dinamiku u učionicama.
