Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine
25. novembar je od suštinskog značaja za historiju Bosne i Hercegovine, označavajući dan kada je 1943. godine održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, poznato kao ZAVNOBiH. Ovaj događaj se odvio u Mrkonjić-Gradu, a njegove odluke su postavile temelj za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine. Na tom zasjedanju, predstavljeni su ključni principi koji su oblikovali budućnost naše zemlje, uključujući definiciju njenih granica i potvrdu njenog statusa kao jedinstvene i nedjeljive države. Ovaj datum stoga ne predstavlja samo historijski događaj, već i simbol otpora i jedinstva svih naroda koji žive na ovim prostorima.
Kroz istoriju, Bosna i Hercegovina je prolazila kroz razne faze gubitka i obnavljanja državnosti. Njena državnost je prvi put izgubljena 1463. godine kada je zemlja postala dio Osmanskog carstva. Tokom više od četiri stoljeća, narodi Bosne i Hercegovine nisu imali priliku živjeti u svojoj samostalnoj državi, što je dodatno osnažilo potrebu za obnovom državnosti krajem Drugog svjetskog rata. U tom turbulentnom periodu, ZAVNOBiH je bio ključni trenutak u procesu formiranja jedinstvene političke zajednice, jer je okupio predstavnike svih naroda koji žive u BiH, uključujući Srbe, Hrvate, Bošnjake i nacionalne manjine, a svi su potpisali zajedničku viziju budućnosti. Ove odluke su bile od presudne važnosti jer su postavile temelje za kasniji ustavni okvir i političke strukture unutar bivše Jugoslavije.
Simbolika ZAVNOBiH-a
Na zasjedanju ZAVNOBiH-a, donesena je presudna odluka da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena i nedjeljiva država, čime su svi narodi priznati kao ravnopravni. Ova ideja je suštinski oblikovala identitet države, naglašavajući da Bosna i Hercegovina neće biti isključivo srpska, hrvatska ili muslimanska, već zbratimljena zajednica svih njenih naroda. Ova izjava je postala osnovna odrednica za kasniji razvoj države, pa čak i za njen ustavni okvir nakon rata. U tom smislu, ZAVNOBiH se može smatrati simbolom antifašističkog otpora i zajedništva, koje je bilo ključno za očuvanje identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine tokom turbulentnih vremena.
Odluke sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđene su i na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu, održanom nekoliko dana kasnije. Ove odluke su imale dalekosežne posljedice, jer su, nakon oslobođenja 1945. godine, Bosni i Hercegovini dodijeljeni grb i zastava koji su postali simboli državnosti sve do 1992. godine. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su simboli državnosti, poput grba i zastave, igrali ključnu ulogu u oblikovanju nacionalnog identiteta tokom perioda socijalizma te su se često koristili u raznim manifestacijama, od kulturnih do političkih, da bi se naglasila pripadnost Bosni i Hercegovini.
Povratak nezavisnosti i izazovi
Referendum održan od 28. februara do 1. marta 1992. godine, kojim je Bosna i Hercegovina obnovila svoju nezavisnost, predstavlja još jedan ključni trenutak u njenoj historiji. Taj referendum je bio proveden u skladu sa standardima međunarodne zajednice, a rezultati su jasno pokazali volju naroda za samostalnošću. 20. maja 1992. godine, Bosna i Hercegovina postaje ravnopravan član UN-a, a njena zastava s ljiljanima postavljena je ispred sjedišta UN-a u New Yorku, simbolizirajući novu eru za našu zemlju. Međutim, ovaj period radosti uskoro je prekinut agresijom, koja je zahtijevala herojske napore svih naroda u odbrani teritorijalne cjelovitosti. Tokom rata, mnogi su se borili za očuvanje ideala ZAVNOBiH-a, iako su se suočavali s brojnim izazovima, uključujući etničke tenzije i podjele koje su se pojavile tokom sukoba.
Nažalost, današnji dan se ne obilježava univerzalno u cijeloj Bosni i Hercegovini. Dok Federacija BiH slavi Dan državnosti, entitet Republika Srpska često koristi ovu priliku da naglasi svoje stavove o teritorijalnom integritetu, ističući kako su granice koje su postavljene na zasjedanju ZAVNOBiH-a prestale postojati potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. godine. Ova situacija dodatno komplikuje političke odnose u zemlji, što nas podsjeća na potrebu za dijalogom i pomirenjem među svim narodima kako bismo osigurali stabilnu i prosperitetnu budućnost. Iz ovog razloga, obilježavanje Dana državnosti postaje ne samo prilika za sjećanje na historijske događaje, već i poziv na okupljanje svih onih koji žele raditi na izgradnji zajedničke budućnosti.
Na kraju, Dan državnosti Bosne i Hercegovine nije samo podsjetnik na borbu za slobodu, već i poziv na jedinstvo svih naroda koji žive na ovim prostorima. Kroz prizmu historijskih događaja i postignuća, važno je njegovati vrijednosti koje nas povezuju i raditi na izgradnji boljeg društva za sve. Važno je ne zaboraviti lekcije iz prošlosti, kako bismo izgradili budućnost koja će biti temeljena na jednakosti, pravdi i međusobnom poštovanju. Sretan vam Dan državnosti BiH! Ovo je dan koji poziva sve nas da se prisjetimo naše zajedničke borbe i da se okrenemo ka boljoj budućnosti.
