1. Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Iščekujte Noć sudbine (Lejletu-l-kadr) u posljednjih deset dana mjeseca Ramazana!”[1]
2. Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Iščekujte Noć sudbine u neparnim noćima posljednjih deset dana Ramazana!”[2]
3. Allahov Poslanik, s.a.v.a., je u svom kazivanju o Noći sudbine (Lejletu-l-kadr) rekao: “Ona je u mjesecu Ramazanu pa je tražite u posljednjih deset dana; ona je neparna: dvadeset prva, ili dvadeset treća, ili dvadeset peta, ili dvadeset sedma, ili posljednja noć Ramazana; ko je provede u moljenju, očekujući Božiju nagradu, biće mu oprošteni ranije učinjeni grijesi.”[3]
Dvadeset treća noć
4. U djelu El-Musannef Abdurrezzaka se prenosi od Abdullaha ibn Unejsa: “Vjerovjesnik, s.a.v.a., mi je naredio da boravim u Medini dvadest treće noći mjeseca Ramazana.”[4]
5. U djelu El-Musannef Abdurrezzaka se prenosi od Ebu Nedra: “Abdullah ibn Unejs el-Džuheni je rekao: ‘O Allahov Poslaniče, ja sam, zaista, čovjek čija je kuća daleko pa mi odredi noć u kojoj ću boraviti u Medini!’ Vjerovjesnik, s.a.v.a., je odgovorio: ‘Boravi dvadeset treću noć!’”[5]
6. U djelu Es-Sunenu-l-kubra se prenosi od Abdullaha ibn Unejsa: “Bili smo u pustinji pa smo rekli: ‘Da s našim porodicama odemo u Medinu pričiniće nam poteškoću, a da ih ostavimo, zadesiće ih oskudica.’ Tada su oni poslali mene (a ja bijah najmlađi među njima), Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., i ja sam mu prenio njihove riječi. On nam je tada zapovijedio da dođemo dvadeset treće noći mjeseca Ramazana.’”[6]
On je nju sakrio iz obzira prema ljudima
7. U djelu Medžme’u-z-zevaid se prenosi od Abdullaha ibn Unejsa da je rekao: “O Allahov Poslaniče, kaži mi u kojoj noći mjeseca Ramazana ću tražiti Noć sudbine (Lejletu-l-kadr)!” On je odgovorio: “Kada ljudi ne bi napustili klanjanje, osim u toj noći sigurno bih ti rekao.”[7]
Onaj ko dočeka Noć sudbine (Lejletu-l-kadr)
8. Imam Bakir, mir s njim, je prenio: “Vjerovjesnik, s.a.v.a. – odlazeći s Arefata i idući prema Mini – ušao je u mesdžid, a oko njega su se okupili ljudi pitajući ga o Noći sudbine pa je održao govor u kojem je, nakon pohvale i zahvale Bogu Svevišnjem, rekao: ‘A potom! Vi me pitate o Noći sudbine; ja je nisam krio od vas, jer zaista o njoj tada nisam znao. Znajte, o ljudi, ko dočeka mjesec Ramazan zdrav i čitav pa posti njegove dane i klanja tokom njegovih noći, istrajava u namazu i odlazi petkom klanjati džumu te porani na Bajram njegov, on je dočekao Noć sudbine i dobitnik je nagrade Gospodara Svevišnjeg.’”[8]
9. Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Ko klanja od početka mjeseca Ramazana do njegovog kraja u džematu uzeo je udio od Noći sudbine (Lejletu-l-kadr).”[9]
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, mubarek (odabrani) dani i noći dolaze na sljedeće datume u 2019. godini (1440/41. hidžretska godina):
31. 05. 2019. – Lejletul-Kadr
04. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 1. dan
05. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 2. dan
06. 06. 2019. – Ramazanski bajram, 3. dan
10. 08. 2019. – Dan Arefata – Uoči Kurban bajrama
11. 08. 2019. – Kurban- bajram, 1. dan
12. 08. 2019. – Kurban- bajram, 2. dan
13. 08. 2019. – Kurban- bajram, 3. dan
14. 08. 2019. – Kurban- bajram, 4. dan
31. 08. 2019. – Sa zalaskom Sunca nastupa Nova 1441. hidžretska godina
Ramazan u 2019 godini počinje u ponedjeljak 06. 05. i traje 29 dana. Ramazan je uvijek na isti dan u islamskom kalendaru, datum na gregorijanskom kalendaru varira iz godine u godinu, budući da je gregorijanski kalendar solarni kalendar a Islamski kalendar je lunarni kalendar. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana je i post koji se provodi u ovom mjesecu.
Tokom ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i spolnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca. Po isteku ovog mjeseca slijedi mjesec Ševval i prva tri dana tog mjeseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski Bajram (1. 2. i 3. dan u mjesecu). Njim se obilježava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije dozvoljen.
