Građani u 2025. godini uplatili skoro 2 milijarde KM kladionicama: Sarajlije prednjače u kasinima

Analiza Igračkih Aktivnosti u Bosni i Hercegovini za 2025. Godinu

Prema najnovijim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, promet sportskih kladionica i automat klubova/kasina u prvih deset mjeseci 2025. godine iznosio je preko 1,8 milijardi konvertibilnih maraka. Ova informacija ukazuje na značajan trend u sektoru igara na sreću, koji je postao jedan od ključnih faktora u ekonomiji zemlje. U ovom članku, osvrnut ćemo se na detalje o prometu, regionalne razlike, kao i na izazove s kojima se sektor suočava.

Raspodjela Prometa po Kantonima

Od ukupnog prometa, 1,272 milijarde KM ostvareno je kroz sportske kladionice, dok je preostalih 561,3 miliona KM zabilježeno u automat klubovima i kasinima. U ovoj analizi, zanimljivo je primijetiti kako se promet sportskih kladionica smanjio u odnosu na prethodnu godinu, dok je kod automat klubova i kasina zabilježen rast. Ovaj pad u prometu sportskih kladionica može se pripisati različitim faktorima, uključujući promjene u potražnji i konkurenciji. Potražnja za sportskim klađenjem može varirati u zavisnosti od popularnosti sportskih događaja, kao i od ekonomske situacije u zemlji.

Detalji o Prometu po Kantonima

Gledajući detaljnije, promet sportskih kladionica po kantonima za period od januara do oktobra 2025. godine izgleda ovako:

• Unsko-sanski kanton: 113.918.118,85 KM
• Posavski kanton: 19.376.716,70 KM
• Tuzlanski kanton: 226.425.898,41 KM
• Zeničko-dobojski kanton: 140.867.621,76 KM
• Bosansko-podrinjski kanton: 11.509.458,64 KM
• Srednjobosanski kanton: 165.388.187,95 KM
• Hercegovačko-neretvanski kanton: 256.751.793,39 KM
• Zapadnohercegovački kanton: 78.296.942,38 KM
• Kanton Sarajevo: 209.742.921,93 KM
• Kanton 10: 50.520.971,22 KM

Hercegovačko-neretvanski kanton prednjači sa prometom od više od 256,7 miliona KM. Tuzlanski kanton slijedi s prometom od 226,4 miliona KM, dok je najmanji promet zabilježen u Bosansko-podrinjskom kantonu, što može ukazivati na regionalne razlike u interesovanju za igre na sreću. Ove razlike su često povezane sa socio-ekonomskom strukturom ovih područja, gdje su urbanizacija i dostupnost infrastrukture ključni faktori koji utiču na potrošačke navike.

Promet Automat Klubova i Kasina

Kada je riječ o automat klubovima i kasinima, promet po kantonima za isti period je sljedeći:

• Unsko-sanski kanton: 88.831.777,29 KM
• Tuzlanski kanton: 110.432.557,52 KM
• Zeničko-dobojski kanton: 95.946.973,29 KM
• Bosansko-podrinjski kanton: 0,00 KM
• Srednjobosanski kanton: 11.803.882,00 KM
• Hercegovačko-neretvanski kanton: 16.025.961,60 KM
• Zapadnohercegovački kanton: 23.316.142,75 KM
• Kanton Sarajevo: 214.963.104,08 KM
• Kanton 10: 0,00 KM

Najveći promet u ovoj kategoriji ostvaren je u Sarajevskom kantonu, sa 214,9 miliona KM, dok Tuzlanski kanton zauzima drugo mjesto sa 110,4 miliona KM. Ove brojke sugeriraju da su veći urbani centri, poput Sarajeva, značajno aktivniji u sektoru igara na sreću u odnosu na manje kantone. Naime, prisustvo velikih trgovačkih centara, restorana i drugih zabavnih sadržaja doprinosi većem broju posjetitelja i, samim tim, većem prometu u automat klubovima i kasinima.

Inspekcijski Nadzori i Prijetnje Reputaciji Sektora

U cilju održavanja legalnosti i regulative u ovom sektoru, Porezna uprava FBiH izvršila je 277 ad hoc inspekcijskih nadzora u objektima igara na sreću od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine. Ovi nadzori su usmjereni na otkrivanje nepravilnosti i osiguranje poštovanja zakonskih okvira. Tokom ovog perioda, izrečeno je 134 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 271.050 KM. Ove mjere su nužne za zaštitu potrošača i održavanje pravične konkurencije među operaterima. Osim toga, važno je napomenuti da Porezna uprava ne raspolaže preciznim podacima o kontrolama koje provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP). Ovo može predstavljati potencijalnu prijetnju reputaciji sektora igara na sreću, jer nedostatak transparentnosti i kontrole može dovesti do sumnje u integritet i poštivanje zakona od strane operatera. Dobar primjer toga je nedavna vijest o zatvaranju nekoliko objekata zbog sumnje u ilegalne aktivnosti, što dodatno naglašava potrebu za efikasnijim nadzorom.

Zaključak

Uzimajući u obzir sve navedeno, sektori sportskih kladionica i automat klubova/kasina u Bosni i Hercegovini pokazuju raznolike trendove i izazove. Dok su sportske kladionice doživjele pad prometa, automat klubovi i kasina su zabilježili rast, što može ukazivati na promjene u preferencijama potrošača. Ove informacije su od vitalnog značaja za sve zainteresirane strane, uključujući zakonodavce, investitore i operatere u industriji igara na sreću, koji trebaju prilagoditi svoje strategije u skladu sa trenutnim stanjem na tržištu. Osim toga, budući razvoj ovog sektora zahteva pažljivo praćenje zakonodavnih promjena i potencijalnih inovacija koje bi mogle oblikovati budućnost igara na sreću u zemlji. Da bi se osigurao održiv rast, važno je nastaviti sa dijalogom između vlade i privatnog sektora, te raditi na poboljšanju regulativnog okvira. Na kraju, društvena odgovornost operatera je ključna za održavanje pozitivnog imidža sektora i zaštitu potrošača od potencijalnih negativnih efekata kockanja.