Veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine je tokom, ali i prije i po završetku rata napustilo svoju domovinu i otišlo u pravcu zapadne Europe. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice objavilo je opširnu statistiku o dijaspori.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva najveće iseljenje iz Bosne i Hercegovine zabilježeno je u prvoj polovici 1990-ih godina. Ovdje se, prije svega, radi o ratnim izbjeglicama, kada je više od milion građana napustilo svoju zemlju, a koji su i po završetku rata odlučili ostati u zemljama zapadne Europe.
Druga polovica 1990-ih godina bila je nastavak iseljeničkog procesa, od kojih se najveći broj odnosio na ponovno sjedinjenje porodica.
Razvojni program Ujedinjenih naroda procjenjuje da je između januara 1996. i marta 2001. godine preko 92.000 osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu.
Za vrijeme i po završetku rata, većina građana Bosne i Hercegovine imalo je status izbjeglice, što je danas rijedak slučaj.
Vrlo dobro integrisani sa malobrojnim slučajevima diskriminacije
Najveći broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine uspio se, za razliku od drugih useljeničkih grupa, jako dobro snaći u zemljama u koje su izbjegli. Prema mnogim studijama, veći broj elemenata je u ovome igralo ulogu. Ovdje se ubrajaju, prije svega, ljudski kapital, europsko porijeklo, kao i veliki udio bosansko- hercegovačkih žena na tržištu rada, što je povisilo mjesečna primanja domaćinstava.
Ova istraživanja pokazuju da useljenici iz Bosne i Hercegovine spadaju u najmanje diskriminirane i stigmatizirane grupe useljenika, te se ubrajaju u jako dobro integrirane useljenike.
Useljenici iz Bosne i Hercegovine, u prosjeku, uspijevaju u roku od 2,4 godine poboljšati radni i boravišni status zemlje u kojoj se nalaze. Ovo se dešava, prije svega, kroz dodjeljivanje novog državljanstva, kao i kroz dobivanje vize na neograničeno vrijeme, tj. kroz dobivanje stalne dozvole za rad.
Ukupno je preko 500.000 osoba iz Bosne i Hercegovine uzelo državljanstvo neke druge države.
Ukupno gledajući, useljenici iz Bosne i Hercegovine u zapadnoj Europi zaradjuju jako dobro, što bi značilo da mjesečno po kućanstvu zarađuju u prosjeku oko 3.400 eura.
Većina useljenika su privredno jako aktivni , te stalno zaposleni. Privredne grane sa najvećim brojem zaposlenih porijeklom iz Bosne i Hercegovine su građevinske djelatnosti, uslužne djelatnosti, turizam i proizvodni sektor.
Izvor: kosmo.at
