Problematika Nataliteta i Mortalitet u Federaciji Bosne i Hercegovine
Fenomen poznat kao „bijela kuga“ već dugo vremena ostavlja ozbiljne posljedice na demografske strukture u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Federaciju. Ova situacija, koja se najviše osjeća u Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, predstavlja alarmantni pokazatelj sve većeg problema starenja stanovništva. Prema najnovijim podacima, osobe starije od 65 godina čine 18,5% ukupnog stanovništva, dok je udio djece u uzrastu od 0 do 14 godina znatno opao, dosegnuvši 13,2% u 2024. godini. Ove statistike ne predstavljaju samo brojeve; one su odraz kompleksnog društvenog i ekonomskog konteksta koji zahvata cijelu regiju.
U proteklih nekoliko godina, Federacija je zabilježila drastičan pad nataliteta. Godina 2023. označila je najmanji broj novorođenih u posljednje četiri godine, dok su u isto vrijeme umrle 20.484 osobe, što dodatno pogoršava stanje demografske ravnoteže. Ovaj negativni prirodni prirast nije samo statistički podatak; on nosi sa sobom brojne socijalne i ekonomske posljedice, uključujući smanjenje radne snage i rastući pritisak na zdravstvene i socijalne usluge. Ovi trendovi jasno ukazuju na potrebu za hitnim i učinkovitijim politikama koje će podstaknuti rađanje i zadržavanje mladih u zemlji.
Detaljna Analiza Nataliteta i Mortalitet
Prema izvještaju Federalnog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, u Federaciji BiH rođeno je 15.938 djece, dok je broj umrlih dosegao 20.484. Ove brojke oslikavaju sve veći problem u kojem je broj umrlih veći od broja rođenih. U 2023. godini broj umrlih premašio je broj novorođenih za 4187 osoba, dok je u 2022. taj broj bio još dramatičniji, sa 6649 preminulih više nego rođenih. Ovi podaci, ukoliko se ne promijene, mogu dovesti do ozbiljnih demografskih izazova koji će se osjećati kroz generacije.
Pogledajući detaljnije po godinama, u 2021. godini zabilježen je još veći broj preminulih, 29.086 u odnosu na 16.390 novorođenih. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan trend smanjenja broja djece koja se rađaju, što može imati dugoročne posljedice na strukturu društva. Negativni prirodni prirast evidentan je u svim kantonima osim u Zapadnohercegovačkom, gdje su registrirani pozitivni prirastovi. Ova situacija postavlja dodatna pitanja o tome kako se socijalne politike i ekonomska sredstva koriste za podršku porodicama i mladim ljudima.
Statistika po Kantonima
Stopa prirodnog prirasta u Federaciji BiH iznosi -2,1, a najteža situacija se bilježi u Posavskom kantonu sa stopom -9,2 i Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa -5,6. Ove brojke jasno ukazuju na demografski kolaps koji se dešava u ovim regijama. U Posavskom kantonu, gdje je starije stanovništvo dominantno, situacija je posebno alarmantna. Snažno starenje populacije predstavlja dodatni izazov za lokalnu ekonomiju i infrastrukturu, dok se istovremeno mladi ljudi često suočavaju s osjećajem beznađa, što ih tjera da potraže bolje životne uvjete izvan domovine.
U vezi sa stopom nataliteta, ona se kreće od 3,0 najslabije zabilježene u Posavskom kantonu do 10,4 u Zapadnohercegovačkom kantonu. S obzirom na to da stopa mortaliteta iznosi 9,6 na 1000 stanovnika, jasno je da Federacija BiH suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima. Ove brojke ne govore samo o trenutnom stanju, već i o budućim posljedicama koje će ova situacija imati na društvo kao cjelinu. Odsustvo adekvatne podrške porodicama i mladim parovima može dodatno pogoršati situaciju, čineći je još hitnijom za rješavanje.
Uzroci i Posljedice
Vodeći uzroci smrtnosti u Federaciji BiH su oboljenja cirkulatornog sistema, koja su zabilježila stopu smrtnosti od 436 na 100.000 stanovnika. Oboljenja krvožilnog sistema i neoplazmi čine 67,4% svih uzroka smrtnosti. Na vrhu ove liste su maligne neoplazme bronha i pluća sa stopom smrtnosti od 45,5 na 100.000. Ova situacija ukazuje na potrebu za hitnim reformama u zdravstvenom sistemu, s ciljem unapređenja prevencije i liječenja ovih oboljenja. Takođe, potrebno je investirati u programe prevencije i edukacije o zdravlju, kako bi se smanjila smrtnost i povećala kvaliteta života stanovništva.
U zaključku, demografska situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine zahtijeva hitnu pažnju i sveobuhvatne mjere. Od niskih stopa nataliteta do visoke smrtnosti, ova pitanja se moraju adresirati kroz strategije koje će podsticati rađanje, poboljšati zdravstvenu zaštitu i stvoriti uvjete za kvalitetniji život svih građana. Samo zajedničkim naporima možemo promijeniti trenutni negativan trend i osigurati bolju budućnost za naredne generacije. Sveobuhvatne politike, koje uključuju podršku porodicama, poboljšanje ekonomske situacije i jačanje zdravstvenog sistema, predstavljaju ključne korake ka rješavanju ovih izazova.
