Prestanak padavina i povoljniji vremenski uslovi rezultirali su time da su vodostaji najvećeg broja rijeka u BiH u opadanju. Poplavljena mjesta, naselja, kuće i putevi pretrpili su štetu, a poslije svakih poplava, kada se voda povuče – ostaje priča o prevenciji. Važan dio ove priče je smeće koje se u velikim količanama odbacuje u rijeke Bosne i Hercegovine.
Nekad priroda i društvo – danas, školski predmet naša okolina u osnovnim školama učio nas je da prirodu treba čuvati. Da obrazovanje, barem formalno, o važnosti zaštite okoliša prestaje kada navršimo otprilike deset godina života svjedoče slike bh. rijeka. Nismo naučili čuvati prirodu. Nismo naučili, ni 2014. godine da je otpad u rijekama važan faktor uzorka poplava.
“Mi stanovništvo, mi svi moramo postati svjesni – znamo koliko nas košta to smeće koje bacamo. Jučer smo imali nekoliko primjera gdje se brzo uspjelo otkloniti veliko drvo ili nanosi smeća i tu nismo imali plavljenje. Moramo nekako postati svjesni i pružiti priliku da se ta korita proširuju, i da se čiste i da ne bacamo to smeće koje će nas sutra opet koštati jer planeta sve vraća. Ona pamti i vrati tamo kad se najmanje nadate”, kazala je Majda Kovač, portparolka Federalne uprave civilne zaštite.
“Svijest ne dolazi preko noći, svijest je uglavnom rezultat sistema koji postoji. A kod nas uglavnom sistem ne postoji. Mi smo svaki put kad se dese ove poplave svjedoci nekakvih brda smeća, boca – i onda svi optužuju nesvjesne građane. Šta je tu suština problema – trećina stanovnika BiH uopće nije pokrivena odvozom otpada”, istakao je Anes Podić iz udruženja Eko akcija.
A to što rijekama, osim vode teče i smeće ne zabrinjava nadležne institucije. Učinkovitost Zakona o zaštiti okoliša donesenog prije 16 godina demantuju slike bh. rijeka i kada nisu aktuelna pitanja padavina i poplava. Smjenjuju se stranke, direktori, godišnja doba, vremenski uslovi – samo smeće je trajno. Barem dok se ne razgradi. Ili proda.
“Imali smo automobile po rijekama, šporete, milione olupina kojekakvih pogotovo nakon rata, kad je željezo postalo novac, kad je željezara počela da otkupljuje pa sad imate neku cijenu – željeza više nema nego se čak i krade”, dodao je Podić.
Indeks okolišne učinkovosti koji definiraju Univerziteti Yale i Columbia u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom rangirao je u prošloj godini 180 zemalja na osnovu ekoloških trendova. Bosni i Hercegovini pripalo, nimalo počasno, 158. mjesto. Među najneuspješnijim zemljama smo na osnovu zalaganja o zaštiti životne sredine, a iznad nas su – primjerice, Etiopija, Ruanda i drugih 155. zemalja.
Dok se sanira šteta od poplava i zbrajaju iznosi potrebni za intervenciju i nadoknadu svega što je u domaćinstvima i putnoj infrastrukturi voda oštetila, dobre vijesti su da su nakon prestanka padavina nivo rijeka u BiH u opadanju i da nema opasnosti od novih poplava.
“On što se konstatovalo jeste da je nesreća zaustavljena i ona se dalje ne dešava. Svakako su ostale štete na tim vodotocima, malim vodotocima gdje je će biti potrebno ubaciti velike mašine da se to što prije sanira”, kazao je Fahrudion Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Loše vijesti su da i kada nivo rijeka opadne i vodotoci se saniraju – smeće ispliva na površinu. Do naredne intervencije.
Izvor: N1 Slika: Informer
