Većina ljudi očekuje pažljivo napravljen obrok od kvalitetnih sastojaka, ali je u praksi često drugačije. Kad jedemo u restoranima, većina ljudi očekuje pažljivo napravljen obrok od kvalitetnih sastojaka, ali je u praksi često drugačije. Restorani često koriste trikove kako bi uštedjeli novac, a neki od njih su prilično odvratni.
1. Podgrijavanje hrane: Niko ne voli da predugo čeka narudžbu pa brzina pripreme hrane bitno utiče na uspješnost nekog restorana. Bez obzira na to da li je u restoranu gužva ili mirno, kuhar mora da hranu pošalje gostima u najkraćem mogućem roku, pa se često dešava da unaprijed spreme određena jela i prije posluživanja ih samo podgriju i dekorišu.
2. Posluživanje hrane sa isteklim rokom: Bacanje hrane je veliki gubitak za restoran, pa se često dogodi da poslužuju hranu kojoj je istekao rok trajanja i nadaju se da neće biti nikakvih posljedica.
3. Hranu ne čuvaju u prikladnim uvjetima: Meso, piletina i morski plodovi ne čuvaju se uvijek na odgovarajućoj temperaturi. Također se može dogoditi da ostanu bez struje, pa im frižideri duže stoje isključeni ili je hrana predugo smrznuta.
4. Prljavi stolnjaci i salvete: Ljudi često prosipaju hranu po stolnjacima, a za restoran nije isplativo da pere stolnjake i salvete nakon svakog gosta, pa mnogi najčešće samo očiste vidljive mrlje i vrate ih na sto.
5. Prljavo suđe:_Pranje suđa u mašini dugo traje i nije baš jeftino pa u nekim restoranima tanjire samo isperu, obrišu i ponovo poslužuju u njima.
6. Radnici ne nose rukavice: Budući da su radnici u restoranima jako zaposleni, a najčešće nisu dovoljno edukovani, sigurnost im nije uvijek na prvom mjestu. Često se događa da hranu diraju golim rukama koje nisu čak ni oprali od prethodnog jela. Istraživanja pokazuju da čak u 40 posto restorana radnici jednostavno obrišu ruke od kecelju.
7. Bolesni radnici: Manjak slobodnih dana za osoblje u restoranima ponekad znači da ih radnici neće iskoristiti za oporavak od bolesti, već će na posao doći i kad su bolesni iako postoji opasnost da prošire zarazu.
8. Pretakanje kečapa: Kad u boci ostane malo kečapa teško ga je istisnuti, ali ne žele da ga bace, pa najčešće samo pretoče ostatke u novu flašu. Možda vam se to ne čini tako velikim grehom, ali pretakanje iz više boca može značiti veću cirkulaciju bakterija. Sjetite se samo koliko ljudi je diralo tu bocu, a da nije prije toga opralo ruke.
9. Poslužuju grickalice koje je već neko jeo: Na nekim mjestima će vam dok čekate hranu donijeti grickalice poput pereca. U većini restorana ih drže u jednoj posudi, a kad neko ne pojede svoje grickalice, ostatak jednostavno vrate u posudu iz koje ih ponovo zagrabe za idućeg gosta.
10. Poslužuju hranu koja im je ispala na pod: To ćete možda ponekad učiniti i kod kuće, ali moramo li zaista naglašavati koliko se bakterija nađe na podu kuhinje restorana nego na vašoj kuhinji?
Avaz.ba
