Hafiz Redžo efendija Sivić rođen je 13. decembra 1997. godine u Gradačcu od oca Hamzalije i majke Senahide. Osnovnu školu „Ivan Goran Kovačić“ završio je u Gradačcu, a potom upisuje i završava Behram-begovu medresu u Tuzli.
Nakon medrese upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Osnovno mektebsko obrazovanje i prve korake u hifzu Kur’ana započeo je u mektebu Reuf-begove džamije kod muallima hafiza Kemala-ef. Mehića.
Uporedo sa školovanjem u Medresi pohađao je sekciju hifza. Za vrijeme medresanskog školovanja bio je mujezin džamije Behram-begove medrese. Učestvovao je na nekoliko državnih i međunarodnih takmičenja u hifzu Kur’ana Časnog.
Hifz je položio 4. decembra 2017. godine pred komisijom Rijaseta IZ-e u BIH i stekao zvanje Hafiz Kur’ana Časnog. Hafiska dova proučena je 30. decembra 2017. godine u prepunoj džamiji Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu gdje mu je i uručena diploma Hafiza. Muhaffiz mu je bio Hfz. Mirnes ef. Spahić, profesor kiraeta u Behram-begovoj medresi u Tuzli.
Saradnik je radia BIR, Televizije 5 i brojnih medija printanog i elektronskog karaktera. Od augusta ove godine oženjen je Emina hanumom, svršenicom Behram-begove medrese u Tuzli. Od početka 2019. godine radi kao imam, hatib i muallim u Sultan Abdul-Azizovoj (Azizija) džamiji u Orašju. Hfz. Redžo nedavno je i zvanično imenovan za Glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Orašje.
Prije svega, želimo Vam čestitati imenovanje na poziciju Glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Orašje. Kako Vi, kao najmlađi Glavni imam ikada postavljen na taj položaj na području naše domovine, gledate na tu funkciju?
- Zahvaljujem vam se na čestitci koju ste mi uputili, uz dovu Svevišnjem da nam svima bude na pomoći u našim hairli poslovima. Allah, dž.š., me počastio da ovako relativno mlad budem postavljen na jednu ovako važnu funkciju u Islamskoj zajednici. Nije to bez razloga, valjalo je na neki način zadobiti povjerenje prije svega džematlija ali i ljudi u Islamskoj zajednici po vertikali od Medžlisa, preko Muftijstva, pa do Rijaseta kao naše krovne institucije Islamske zajednice. Funkcija Glavnog imama predstavlja prije svega veliku čast za svakog Glavnog imama ali i veliku odgovornost. Glavni imam je taj koji bdije i brine o cjelokupnom vjerskom životu jednoga područja, najčešće je to jedan grad a u mom slučaju grad Orašje uz našu lijepu rijeku Savu. Glavni imam kao prvo vjersko lice nekoga Medžlisa mora biti otvoren za svaki vid saradnje počevši od svojih saradnika u Medžlisu, preko drugih imama, džematlija i svih ljudi na tom području. Mora biti u kontaktu i dobroj saradnji sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica kao i političkih predstavnika i nosioca vlasti na tom području. Organiziranje mektebske nastave i afirmiranje omladine ka pozitivnim vrijednostima je jedno od glavnih pitanja svih nas u zajednici. Saradnja sa drugim Medžlisima a posebno onima koji su u neposrednoj blizini je od velike važnosti. Na taj način lakše će se doći do željenih rezultata u svim poljima koji zahtijevaju zajednički rad i napor ka boljitku zajednice u cjelini. Važno nam je to radi svih nas, važno nam je radi naše Islamske zajednice ali i naše domovine koja će biti jaka ako bude imala jaku i Islamsku zajednicu koja je perjanica sigurnosti i dobra u svim prethodnim vremenima ali i u budućnosti uz Allahovu pomoć, piše Gradacac.live.
Vaš put ka časnoj tituli hafiza Kur’ana počeo je još tokom Vaših ranih srednjoškolskih dana. Šta je čovjeku, po Vašem mišljenju i iskustvu, najviše potrebno kako bi krenuo plemenitim putem učenja Kur’ana napamet? Da li je u pitanju samo čvrsta volja ili je to puno teži proces? Kako biste Vi u par riječi opisali Vaš put ka tituli hafiza Kur’ana?
- Hifz Kur’ana Časnog je jedan dugotrajan ali i težak proces. Odlučiti se na ovaj plemeniti put memoriranja Kur’ana je veliki zalogaj za svakog čovjeka. Čvrsta volja jedan je od glavnih uvjeta kako bi se u tom hairli poslu ustrajalo i došlo do cilja. Jako je bitno naglasiti nijet (namjeru) onoga ko se odluči da nauči Kur’an napamet. Bitna je to komponenta u ovom ali i svakom drugom poslu za kojim vjernik žudi. Mnogi bi htjeli da su hafizi. Ja sam htio, uspio sam hvala Allahu, ali do zadnjeg dana nisam mogao shvatiti niti na bilo koji način dokučiti da sam to doživio. Spavanje po samo 3-4 sata dnevno, žrtvovanje mnogih stvari posebno u tom čovjekovom periodu bilo je izazovno. I tako nekoliko godina. Ali hvala Allahu Uzvišenom koji olakšaje hairli poslove onima koji se iskreno oslanjaju na Njegovu pomoć.
Za one koji žele učiti hifz, odakle je najbolje da počnu i koja je metoda učenja Kur’ana najbolja za pamćenje u nearapskim govornim područjima? Da li je neophodno da onaj ko želi naučiti Kur’an napamet uz sebe ima učitelja?
- Prvo i osnovno u procesu učenja hifza je to da kandidat nađe mentora (muhaffiza) koji će ga voditi određenom metodom učenja Kur’ana napamet. Najbolja i najproduktivnija metoda koja se koristi na našim prostorima i koja se pokazala izuzetno kvalitetnom i dobro je metoda učenja po krugovima. To je metoda uz koju će kandidat kvalitetno učiti nove stranice u određenom džuzu ali će isto tako blagovremeno i kvalitetno obnavljati stranice koje je prije naučio. Naravno sve uz pratnju mentora koji će ocijeniti svako učenje prolaznim ili će zahtijevati dodatno ponavljanje i utvrđivanje, te ponovno polaganje istog ako je potrebno.
Rođeni ste i odrasli u Gradačcu. Međutim, spletom okolnosti dolazite u Orašje gdje dobijate posao imama u Azizija džamiji. Kako su Vas prihvatili u Orašju? Da li je bilo poteškoća sa uklapanjem u novu životnu i radnu sredinu?
- Početkom 2019. godine Allahovom voljom dolazim u Orašje u svojstvu novog imama Sultan Abdul-Azizove (Azizija) džamije. Brzo sam se uklopio i asimilirao u svakom pogledu hvala Allahu, dž.š. Narod Orašja me lijepo i sa oduševljenjem primio i prihvatio uz činjenicu da žive generacije ne pamte da su za imama u ovome gradu imali hafiza. To je meni dodatna motivacija i vjetar u leđa da u radu i aktivnostima za afirmaciju života ovdje dam svoj potpuni doprinos punim kapacitetom. Nije bilo nikakvih poteškoća hvala Allahu, jer uz dobar kolektiv i dobru radnu atmosferu možemo i očekivati samo ono što je dobro ako Bog da. Ovdje sam za kratak period stekao i velika prijateljstva među svojim džematlijama ali i drugim ljudima. Velika je to stvar koja još više povećava ljubav i brigu o ovome lijepom mjestu.
Postoji li saradnja između dva Medžlisa (Gradačac i Orašje)? Da li ste u planu realizirati neke zajedničke projekte u narednom periodu?
- Do sada nije bilo neke saradnje niti zajedničkih projekata. Nadam se da ćemo u narednom periodu ostvariti neki ozbiljniji kontakt kako bi ova dva Medžlisa ostvarila saradnju. Važno nam je to, kao što sam na početku rekao. Naša Islamska zajednica je jedinstvena i ona je najbolji predstavnik nas muslimana i Bošnjaka na ovome području. Valja nam raditi i unapređivati odnose na nivou naših Medžlisa. Posebno je danas važno istaći pitanje djece i omladine. Misija Islamske zajednice u proteklim i narednim godinama bavit će se djecom i omladinom te njihovom ispravnom usmjerenju i odgoju u današnjem vremenu.
Još uvijek je aktuelno upisivanje djece u novu mektebsku godinu. Šta biste ovim putem poručili roditeljima naših najmlađih članova kada je u pitanju pohađanje mektebske nastave? Koliko je to potrebno u današnjem vremenu?
- Mektebska nastava temeljni je oblik odgoja i obrazovanja naše djece. To je veoma važna tema o kojoj svakodnevno moramo razgovarati kako bismo, u moru problema, pokušali da, uz Allahovu pomoć, svoju djecu izvedemo na Pravi put i odgajamo ih na pravi način. Mekteb je mjesto gdje se odgoj dodatno oblikuje i uljepšava ulaskom u svijet islamskih vrijednosti kao što su namaz, post, zekat i hadždž. Veoma je bitno da sva naša djeca pohađaju mektebsku nastavu kao i islamsku vjeronauku u školama. Roditelji moraju biti svjesni da samo ispravan odgoj i obrazovanje naše djece u duhu islamskih vrijednosti donosi najljepše blagodati i Allahovu ljubav. Zato šaljimo svoju djecu u mekteb, jer ćemo na taj način dobiti ako Bog da korisne članove naše zajednice i društva u cjelini.
Recite nam za kraj, koliko je danas cijenjena uloga imama u našoj zajednici? Vrijeme je ovo kada se čovjek suočava sa mnogobrojnim iskušenjima, kako po svoju ličnost, tako i onim drugim na koje ne može mnogo da utiče. Koliko danas vjernici traže savjet od imama? Koliko se obraćaju imamima u traženju vjerskog znanja, i koliko imami na našim prostorima, po Vašem mišljenju, rade na popravljanju stanja u svojim džematima?
- Uloga imama kroz povijest uvijek je bila cijenjena i poštovana posebno od našeg naroda. Naš narod u svakom vremenu je znao da cijeni ulemu i učene ljude. Mnogo to govori o nama kao narodu i drago mi je da je tako bilo i molim Allaha da tako bude do Sudnjega dana. Po mom mišljenju živimo u teškom vremenu. Mnogo je iskušenja sa kojima se ljudi suočavaju i valja u ovome vremenu očuvati vjeru. Trebamo se obratiti našim imamima koji su spremni za savjet, razgovor i svaki oblik pomoći i podrške u skladu sa njihovim mogućnostima. Nađimo sebi smiraj u vjeri i vjerskim propisima. Nađimo sebi smiraj u učenju Časnog Kur’ana. Na taj način bit ćemo okićeni pozitivnim vrijednostima koje će nas usmjeravati samo na ono što je dobro. Budimo ubijeđeni u to. Ako ne znamo učiti Kur’an obratimo se lokalnom imamu. Siguran sam da će svaki imam sa oduševljenjem prihvatiti tu vašu odluku da naučite učiti Kur’an i pomoći će vam da uz Allahovu pomoć to savladate. Budimo svjesni prolaznosti ovoga svijeta i neka nam je uvijek na umu da ćemo se vratiti svome Gospodaru samo sa svojim djelima, dobrim i lošim. Molim Allaha Uzvišenog da nas uputi na Pravi put, na put Poslanika, iskrenih ljudi, šehida i dobrih ljudi. Na put koji vodi Allahovom zadovoljstvu i Džennetu. Amin Ya Rabbel alemin!
hayat.ba
