Foto: IlustracijaDugo se postavlja pitanje hoće li se COVID-19 ponašati slično kao i ostali virusi kada dođe toplije vrijeme. Čini se kako ima razloga da se to i dogodi, što je pokazalo najnovije kinesko istraživanje, piše Jutarnji list.
Naime, više temperature i veća vlaga u zraku ipak bi mogli usporiti širenje koronavirusa, tvrde stručnjaci s kineskih univerziteta u Beihangu i Tsinghu koji su od početka epidemije u toj zemlji proučavali djelovanje temperatura na koronavirus. Studija s rezultatima istraživanja koronavirusa pokazala je da bi toplije vrijeme moglo djelovati na pandemiju koronavirusa, ali i dodaju da samo taj faktor ipak neće svesti broj zaraženih na nulu i u potpunosti zaustaviti pandemiju.
OPTIMIZAM STRUČNJAKA. Ipak, oni su ovaj put unijeli malo optimizma u ovu tešku zdravstvenu situaciju u svijetu jer se pokazalo da koronavirus ne može preživjeti, na 30°C, a svaki porast temperature za jedan °C ili vlage za jedan posto usporava brzinu prenosa ove bolesti s čovjeka na čovjeka. Studija je pokazala kako je u Kini padao broj zaraženih, odnosno koji su sve parametri na to djelovali. Stručnjacisu sada uvjereni da su rigorozne mjere poput karantena cijelih pokrajina i toplije vrijeme bili ključni faktor za smirivanje epidemije.
Važan je i argument da su više temperature smanjile broj osoba na koje jedan zaraženi može prenijeti bolest s prosječnih 2,5 na 1,5. Naime, epidemija je u Kini dostigla vrhunac u drugom mjesecu, a onda je početkom proljeća, odnosno dolaska viših temperatura širenje imalo silaznu putanju, i to u 100 kineskih gradova u kojima je provedeno istraživanje.
Pratila se promjena temperature i vlage u zraku prije 24.01. ove godine, kad su krenule karantene i druge rigorozne mjere te nakon tog datuma sve do polovine trećeg mjeseca. Pritom se za usporedbu koristio koeficijent R kojim se mjeri prosječni broj osoba koje može zaraziti jedan zaraženi koronavirusom. Također su se uzimali u obzir i drugi faktori koji bi mogli djelovati na brzinu prenosa bolesti, poput gustoće naseljenosti gradova i njihovog ekonomskog statusa. Nakon toga su stručnjaci procijenili koliko će osoba zaraziti jedan zaraženi. Prosjek je inače bio između 2 i 2,5 osoba, ali definitivno se s porastom temperature i vlage taj prosjek smanjivao.
USPAVAN IMUNITET. Da su to očiti trendovi, govori i činjenica da su na početku izbijanja pandemije više stradale zemlje u kojima su u tom trenutku temperature bile niže, kao i vlaga. Tako je značajno više zaraženih, osim u Kini, bilo u Koreji, Japanu i Iranu gdje je bilo hladnije nego u Singapuru, Maleziji i Tajlandu gdje su temperature bile više.
Zasad stručnjaci ne žele špekulirati zašto se virusi, uključujući i familiju koronavirusa kojima pripada uzročnik Covida-19, brže šire na nižim temperaturama, osim što je poznato “da kroz vlažni zrak teže putuju, odnosno imaju kraći domet”. Među ostalim, stručnjaci smatraju kako bi faktor moglo biti i to što je ljudski imunitet u vrijeme zime “uspavan” te da suhi zrak isušuje sluznicu nosa, koja je prva linije odbrane, pa baš kroz nos najlakše ulaze virusi. I imunološke ćelije, tzv. fagociti, prema svemu sudeći su manje aktivne u organizmu na nižim temperaturama, što znači da su manje djelotvorne u uništavanju virusa. Istraživanje kineskih stručnjaka govori da bi zaražena osoba, ako se temperatura poveća za 15°C, širila koronavirus na oko 0,5 osoba manje. Kad se tome doda socijalno distanciranje, ljepše i toplije vrijeme uveliko bi moglo smanjiti širenje Covida-19.
dozazdravlja.com
