Autor: Husejn ibn Abdul-Aziz Alu Šejh / Preveo i sažeo: Abdusamed Nasuf Bušatlić za saff.ba
Draga braćo! Nema ništa ljepše od druženja sa Kur’anom i razmišljanja o njegovim veličanstvenim porukama i poukuma. Kur’anski ajet koji je ujedno i moto naše hutbe, a koji je, rekli bismo, u sebi sublimirao cjelokupni islamski ahlak, zaslužuje da bude tematski obrađen u ovoj hutbi, kako bismo uzeli pouke iz njega i kako bi nam ova Božanska poruka bila svjetiljka koja će nam osvjetljavati životni put, i ideja vodilja na temelju koje ćemo urediti cjelokupni naš život i naše ponašanje. To je devedeseti ajet iz sure En-Nahl, a koji glasi: ‘’Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da bližnjim udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primate, On vas savjetuje.’’
Komentirajući ovaj ajet, Hasan Basri je rekao: ‘’To je ajet koji nije izostavio ni jedno dobro djelo, a da ga nije naredio, niti i jedno zlo, a da ga nije zabranio.’’ A Katade je kazao: ‘’Nema ni jedne osobine lijepog ahlaka niti pohvalnog svojstva, a da ovim ajetom nije naređeno, niti ima ijednog lošeg djela i pokuđenog svojstva, a da njegova zabrana nije sadržana u ovom kratkom ajetu.’’
Citirani kur’anski ajet, prije svega sadrži načelo pravednosti i Allahovu naredbu njegove primjene u svim segmentima života i svim životnim situacijama. A pravednost u islamu podrazumijeva objektivnost i primjenu jednakih aršina prema svima, a izbjegavanje svakog oblika nepravde i pristrasnosti. Na pravednost ne smije utjecati strast, simpatija ili antipatija, niti se može mjenjati i prilagođavati s obzirom na rodbinske ili neke druge veze, niti s obzirom na bogatsvo i siromaštva, moć i slabost i sl. Na to aludira sljedeći ajet: ‘’O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete!Pravedni budite, to je najbliže čestitosti.’’ (El-Maide, 8.) A o nagradi za pravednost, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘’Pravedni će na Sudnjem danu biti na minberima od svjetla.’’ (Muslim)
Drugo načelo koje je spomenuto u ajetu jeste dobročinstvo koje ovdje ima opće značenje i podrazumijeva ponajprije lijep odnos prema Allahu, kroz iskrenost u vjerovanju, ibadetu i potpunoj pokornosti Njegovim naredbama, ali također i lijep odnos i dobročinstvo prema ljudima. Dobročinstvo obuhvata i riječi i djela podjednako i sve osobine lijepog ahlaka, kao što je uzvraćanje na dobro, još ljepšim i boljim postupkom i djelom, kao i uzvraćanje na zlo, oprostom koji će osvojiti i najtvrdokornija srca i od neprijatelja učiniti prisnog prijatelja, kao što stoji u sljedećem ajetu: ‘’Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.’’ (Fussilet, 34.)
Posebno je važno dobročinstvo prema rodbini i održavanje rodbinskih veza. U tom smislu je i hadis Allahovog, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘’Ko želi da mu se poveća opskrba i produži život, neka čuva rudbinske veze.’’ (Mutefekun alejhi)
Nakon naredbe pravednosti i dobročinstva, u ajetu slijedi zabrana svih zala i grijeha, kao što je razvrat, u šta spada blud i sve vrste bludnih radnji, zatim griješenje i sve vrste grijeha, velikih i malih, koji znače suprostavljanje Allahovim naredbama i naredbama Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim se u ajetu zabranjuje nasilje u svim njegovim oblicima.
Kur’an na mnogo mjesta upozorava na sustezanje od činjenja grijeha i nasilja drugim ljudima, a posebno prijeti onima koji proliju nedužnu ljudsku krv tj. onima koji napadaju na ono što je islam učinio svetim i nepovredivim., život čast i imetak. U tom smislu je i hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Nema grijeha zbog kojeg čovjeka prije stiže kazna, još na dunjaluku, osim onoga što takve čeka na Ahiretu, kao što je nasilje i kidanje rodbinskih veza.’’ (Hakim)
