Vildan Hajić, direktor Šumsko-privrednog društva (ŠPD) “Srednjobosanske šume”, ima mjesečnu plaću u iznosu od 5.400 KM (oko 2.760 eura). Ovo preduzeće je u državnom vlasništvu i nalazi se u Donjem Vakufu, u srednjoj Bosni. Pored redovne plaće, Hajić je u 2019. godini primio bonus u iznosu od 26.894 KM (oko 13.450 eura), piše Radio Slobodna Evropa.
U izvještaju Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, koji je nedavno objavljen, navedeno je kako je Nadzorni odbor preduzeća to ocijenio kao ‘nagradu za uspješno poslovanje u prethodnoj godini’.
Hajić ne vidi ništa sporno u visini svoje plaće i ostalih isplaćenih naknada, te kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su sve odluke donesene u skladu sa zakonom.
– Ništa nije bilo nezakonito i sve odluke su donesene od nadležnih organa. Jasno se vidi da je Nadzorni odbor jedini koji može donijeti bilo kakvu odluku. Ukoliko pogledate one koji dobijaju i 200 hiljada mjesečno, u farmaciji i slično, i da je imam hiljadu uposlenika, te da upravnici šuma i izvršni direktori, imaju možda hiljadu maraka manje nego ja. Ne znam da li to šta govori – kazao je Hajić.
Hajić ističe da je od 2016. godine, kada je preuzeo rukovodeću poziciju, izmirio nagomilane obaveze Društva u iznosu od 20 miliona KM (više od deset miliona eura).
– Otkako sam ja direktor, Društvo ima u prosjeku od tri do pet miliona maraka godišnje dobiti. S tom dobiti smo pokrili 20 miliona obveza nagomilanih od osnivanja 2004. godine, do 2016. godine. Sve smo to izmirili, podigli prosjek plate za duplo, investirali 15 miliona maraka. Dajte da jednom konačno počnemo pričati pozitivnu priču, iako i grešaka vjerovatno ima i mi se trudimo da to popravimo – dodao je.
Ni u Vladi SBK ne vide ništa sporno
U revizorskom izvještaju navedeno je da je za plaće i naknade direktora i šest izvršnih direktora ŠPD “Srednjobosanske šume”, koji upravlja državnim šumama i šumskim zemljištem u Srednjobosanskom kantonu (SBK), u 2019. godini izdvojeno oko 458 hiljada maraka (oko 229 hiljade eura).
– Osim redovnih plaća, direktoru je isplaćeno 26.894 KM, a izvršnim direktorima oko 10.500 KM. Direktoru Društva je od 1. do 31. januara 2019. isplaćeno ukupno 93.152 KM, a za šest izvršnih direktora ukupno 364.182 KM – piše u izvještaju.
Revizori su ocijenili da isplata plaća i naknada članovima Uprave nije u skladu sa odlukom Vlade Srednjobosanskog kantona (SBK), dok isplaćivanje dodatnih naknada za izuzetne poslovne rezultate nije primjereno.
Kantonalna vlada je 2016. godine donijela odluku o naknadama Uprave ovog društva, koja, uz ostalo, predviđa, da plaća direktora ne prelazi iznos plaće ministara u Vladi SBK.
Predsjednik Vlade SBK Tahir Lendo smatra, pak, da je Društvo “Srednjobosanske šume” poslovalo vrlo korektno i da nema spornih brojki.
– Svaka revizija je dobrodošla, pa i u ovom, jednom od najboljih šumsko-privrednih društava u Federaciji BiH. Ono što je od revizije došlo kao zamjerka ili preporuka, Vlada je naložila da se otkloni. Oni rade po svojim pravilnicima i odlukama, imaju svoja tijela, i mislim da su vrlo korektno radili u proteklom periodu. Vidjet ćemo što će biti za 2020., ali do sada su imali pozitivno poslovanje, s gotovo pet miliona KM dobiti godišnje – kazao je Lendo.
Inače, s prosječnom plaćom od oko 776 KM (oko 338 eura) Srednjobosanski kanton godinama je najlošije pozicioniran u Federaciji BiH.
Emir iz Travnika kaže kako pojedinci imaju sve beneficije, dok većina građana jedva preživljava.
– Uvijek ista priča i to je standard. Njima veće plate, a nama šta ostane. I grade nam prosjek, tako što oni imaju po pet hiljada, a mi ovamo dignemo kredit od pet hiljada i otplaćujemo ga pet godina. A on dobije za mjesec dana toliko i plus te nagrade za dobar rad. E jesi mi i radio čovječe. Imao pet hiljada platu, pa ko ne bi radio. Išao bih glavom kroz zid za te pare – kaže Emir za RSE.
Poduzetnik iz okolice Travnika Zoran Gazibarić ocjenjuje da, u takvom ambijentu, plaće poput onih koje dobija Uprava Društva “Srednjobosanske šume”, djeluju degutantno i bezobrazno.
– Danas je postalo najbolje baviti se samim sobom. Podići zid, kilometar visok, da bar ne zaradite čir gledajući kako sebi neki dižu plaću i kažu: ‘Ja sam dobar poslodavac’. Kad prodaju prirodna bogatstva, nešto što je društvo naslijedilo od nekoga i kažu mi smo uspješno poslovali. Što je najgore, sve je po zakonu. U realnom sektoru to je nemoguće. Možda netko i zaradi, ali uglavnom je nemoguće da se podijele plaće od 5.000 KM. Svaka čast poslodavcu koji može zaraditi takvu plaću proizvodeći bilo šta – ističe Gazibarić za Radio Slobodna Evropa.
O izvještaju o financijskoj reviziji u ŠPD “Srednjobosanske šume” za 2019. godinu, u Skupštini SBK rapravljano je, tek, početkom februara ove godine.
Iz opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH naveli su da za plaću direktora Društva prosječan liječnik u Federaciji BiH mora raditi više od tri mjeseca, a prosvjetni radnik šest mjeseci.
Zastupnik SDP-a u kantonalnoj Skupštini Senad Selimović podsjeća da je Uprava u nekoliko navrata isplaćivala bonuse i radnicima, ali da oni nisu ni približni naknadama koje su isplatili sebi.
– Te naknade trebaju biti predmet povrata ili da Vlada to riješi s Upravom. Može biti u skladu sa zakonom, ali nije u skladu s moralom. I sve je to po odlukama Nadzornog odbora, koji je kriv što je to omogućio. Svi su hvalili Upravu Društva kad je radnicima isplatila po 500 maraka bonusa, ali niko nije znao da iza tih 500 maraka stoji 100 hiljada maraka Upravi društva – naglasio je Selimović.
Osim plaće, novac i za školovanje
U revizorskom izvještaju navedeno je, uz ostalo, da je direktoru ŠPD “Srednjobosanske šume” u 2019. godini, odlukom Nadzornog odbora, odobreno 5.800 KM (oko 2.900 eura) za finansiranje troškova postidplomskog studija, odbrane magistaskog rada i sudjelovanja na naučno-stručnom skupu.
– Ne možemo potvrditi opravdanost isplata na ime troškova magistarskog rada, budući da sistematizacijom Društva nije propisano da direktor treba posjedovati diplomu magistra – navedeno je u izvještaju.
Revizori su Društvu dali “mišljenje s rezervom”, uz preporuku da uočeni propusti i nedostaci budu otklonjeni.
Srđan Traljić, iz organizacije “Transparency International” u BiH, kaže za RSE da se analizom dosadašnjih revizorskih izvještaja dolazi do zaključka da uočene nepravilnosti često nikada ne budu otklonjene.
Sankcije, kako kaže, uglavnom izostaju i u slučajevima kada postoje indicije za kaznenu odgovornost.
– Vidimo kroz brojne izvještaje da revizorske preporuke ostaju neprovedene, tako da zna proći od pet do deset godina da se stvari iz prethodne revizije otklone. Revizori se ne bave svake godine istim javnim preduzećima, nego se vrate svakih par godina. Ukoliko nema krivične odgovornosti, ništa se ne događa, a i ta krivična odgovornost dešava se tek kad neko podnese prijavu, jer tužioci neće čitati revizorske izvještaje, nego djeluju tek ukoliko neko prijavi – kazao je Traljić.
U Upravi ŠPD „Srednjobosanske šume“ ističu da je 2019. prva godina u kojoj od revizije nisu dobilo negativno mišljenje.
Prethodna revizija izvršena je za 2014. godinu, kada je Ured za reviziju insititucija Federacije BiH dao negativnu ocjenu za financijska poslovanja i uklađenost poslovanja sa zakonim i ostalim propisima.
