Ovo je skup hadisa u kojima se govori na koji sve način možemo obrisati svoje grijehe – inšaallah.
TEVBA – POKAJANJE
Ebu Hurejre, radijallahu anhu prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:“Čovjek učini grijeh pa zamoli: “Gospodaru moj, oprosti mi grijeh!” Uzvišeni Allah odgovori: “Moj rob učini grijeh, a zna da ima Gospodara koji grijeh oprašta ili za grijeh kažnjava.Čovjek ponovo učini grijeh i zamoli: “Gospodaru moj, oprosti mi grijeh!” Uzvišeni Allah odgovori: “Moj rob učini grijeh, a zna da ima Gospodara koji grijeh oprašta ili za grijeh kažnjava”. Čovjek ponovo učini grijeh i zamoli: “Gospodaru moj, oprosti mi grijeh!” Uzvišeni Allah odgovori: “Moj rob učini grijeh, a zna da ima Gospodara koji grijeh oprašta ili za grijeh kažnjava, čini šta hoćeš, već sam ti oprostio!” (Muslim)
Od Enesa, radijallahu anhu se prenosi da je rekao: “Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Uzvišeni je Allah rekao: ‘O sine Ademov, zaista ću ti, sve dok tražiš i nadaš se oprostu, Ja ću ti oprostiti. O sine Ademov, kada bi tvoji grijesi bili veliki kao nebeski oblaci, pa zatim zatražio Moj oprost, oprostio bih ti. O sine Ademov, kada bi mi došao s grijesima kolika je Zemlja, zatim Me susreo, ne čineći mi širk, dao bih ti isto toliko magfireta (oprosta) kolika je i ona (Zemlja).”‘ (Tirmizi, hasen)
Ebu Davud, Tirmizi, Ibnu Madždže i Ahmed bilježe predaju da je Ebu Bekr, radijallahu anhu rekao:“Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da kaže: „Nema čovjeka koji učini neki grijeh, potom ustane i obavi namaz, zatim iskreno zatraži oprost od Allaha, a da mu Allah neće oprostiti.” . Zatim je proučio slijedeci ajet:
”… i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!” (Alu Imran, 135 i 136.)’
UZIMANJE ABDESTA
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada rob musliman, ” ili (je kazao) “mu’min (ovdje je dilema kod ravije), uzimajuci abdest opere svoje lice vodom, sa vodom ili posljednjom kapljicom vode sa njegovog lica nestane svaki grijeh koji je počinio gledajući svojim okom, a kada opere ruke, sa vodom ili posljednjom kapljicom vode nestane svaki grijeh koji je počinio svojim rukama, tako da ostane potpuno čist od grijeha.” (Muslim)
Osman, b. ‘Affan, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko lijepo i kako treba uzme abdest, izađu grijesi iz njegova tijela, pa čak i ispod njegovih noktiju.” (Muslim)
OBAVLJANJE NAMAZA
Osman, radijallahu anhu prenosi da je čuo Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je rekao:„Koji god musliman kada nastupi obavezni namaz lijepo uzme abdest i bude skrušen i ruku’ obavi kako treba, bude mu otkupom za prošle grijehe, ako ne učini veliki, i tako cijelo vrijeme.“ (Muslim)
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Čovjekov namaz u dzematu vrijedniji je od njegovog namaza u njegovoj privatnoj kući, ili u dućanu kojem radi za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog toga što, kada čovjek lijepo uzme abdest, i krene u džamiju sa isključivom namjerom da klanja namaz u džematu, svakim njegovim korakom povećava mu se po jedan stepen i briše po jedna pogreška, sve dok ne uđe u džamiju, a od momenta kada uđe u nju on je u namazu sve dok je u džamiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju dok god se nalazi na mjestu na kome je klanjao, govoreći: “Smiluj mu se, Allahu, oprosti mu i primi njegovo kajanje! Meleki to čine sve dok čovjek ne izgubi abdest i time uznemiri meleke. (Muttefekun alejhi )
PRISUSTVOVANJE DŽUMA NAMAZU
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pet dnevnih namaza i džuma do džume su otkup za grijehe počinjene između njih onome ko se bude čuvao velikih grijeha!“ (Muslim, br. 233.)
Selman el Farisi, radijallahu anhu prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:‘’Ko god se petkom okupa i očisti onoliko koliko je to u stanju učiniti, zatim se lijepo počešlja i namiriše i ode u džamiju i prilikom ulaska ne razdvoji dvojicu koji su sjeli jedan do drugog a zatim klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša hutbu Allah, dželle šanuhu će mu oprostiti manje grijehe koje je učinio između dvije džume.’’
Imam Muslim, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn-Džerir prenose od Ibn- Mes’uda, koji kaže: „Dođe neki čovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i reče: ‘Zatekao sam, Allahov Poslaniče, jednu ženu u svojoj bašči, pa sam s njom svašta radio; ljubio je, milovao, ali nisam spolno općio. Pa radi sa mnom šta hoćeš.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ništa rekao. Čovjek je onda otišao. Omer, radijallahu anhu, tada reče: ‘Allah bi sakrio njegov grijeh da ga je on sam sakrio.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pogleda ga i reče: ‘Vratite mi ga!’ Pa kad mu ga vratiše on mu prouči Allahove riječi: ‘I obavljaj namaz početkom i krajem dana i u prvim časovima noći! Dobra djela, zaista, poništavaju loša. To je pouka za one koji pouku žele.’“
Mu’az prenosi da je Omer, radijallahu anhu, upitao: „Je li samo njemu ili svim ljudima, Allahov Poslaniče?“ „Svim ljudima“, reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
OBAVLJANJE HADŽA I UMRE
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko obavi hadž i ne bude činio grijehe i prijestupe, vratit će se (čist od grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.” (Buhari)
Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Obavljajte hadž i umru jedno za drugim. Hadž i umra, uistinu, otklanjaju siromaštvo i grijehe, kao što vatra odstranjuje hrđu sa željeza, zlata i srebra. Za propisno obavljen hadž – mebrur, nema druge nagrade osim Dženneta.” (En-Nesai i Et-Tirmizi – hasen-sahih-garib)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Umra do umre, briše grijehe koji su učinjeni između njih, a za propisno obavljen hadž – mebrur, nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi)
IZGOVARANJE AMIN!
Imam Ahmed zabilježio je od Ebu Hurejre, radijallahu anhu da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kazao: ”Kada imam kaže ‘ve leddallin’, vi recite ‘amin’, jer i meleki govore ‘amin’, a i imam govori ‘amin’. Onome čije se izgovaranje riječi ‘amin’ podudari sa aminanjem meleka, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.”
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kazao:“Kada imam kaže: ‘Gajril magdubi alejhi veled-dallin’, vi kažite ‘Amin’. Onome čije se izgovaranje riječi ‘Amin’ podudari sa aminanjem meleka, bit će mu oprošteni grijesi koje je počinio.” (Buharija i Muslim)
DONOŠENJE SALAVATA
Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata, poništiti mu deset loših djela i uzdići ga za deset deredža.” (Ahmed, Nesai)
BLAGOST PREMA ŽIVOTINJAMA
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Jednom prilikom neki je čovjek išao putem pa ga je spopala velika žeđ. On je sišao u bunar i napio se vode. Kada je izašao iz bunara, ugledao je psa kako zbog žeđi liže prašinu. Tada čovjek reče: „ I ovog je psa zadesila žeđ kao i mene.’’ Onda je ponovo sišao u bunar i svoju cipelu napunio vodom, prihvatio je zubima i tako se popeo iz bunara. Napojio je psa, i Allah mu se na tome zahvalio i grijehe mu oprostio. Tada ashabi upitaše: „Poslaniče, zar mi imamo nagradu i kad životinje napojimo?’’ On im odgovori: „ Za svako živo stvorenje imate nagradu’’’( kada ga napojite, nahranite i s njim lijepo postupate) (Buharija).
A po jednom drugom rivajetu, Buharije i Muslima:”Jednog dana je jedan pas kružio oko bunara, žed ga je bila gotovo usmrtila. Kada ga je ugledala jedna bludnica od Beni – Israila (Izraelićana), skinula je svoju cipelu, njome zagrabila vode i napojila psa, na što joj Allah, dželle šanuhu, oprosti njene grijehe.”
OSTAVLJANJE SIJEDIH DLAKA
Prenosi se od Amra b. Šuajba, radijallahu anhu, od njegova oca i njegova djeda, da je rekao:
“Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ‘Ne čupajte sijede dlake, jer su one svjetlo muslimana. Onaj ko osijedi u islamu, Allah mu za to upiše dobro djelo, otkloni mu zbog toga pogreške i podigne ga na veću deredžu’. (Ebu Davud)
Enes, radijallahu anhu je rekao:“Prezirali smo da čovjek čupa sijede dlake sa glave ili brade“.(Muslim)
n-um
