Nakon brojnih pohvala Crnoj Gori za usvajanje Rezolucije o Srebrenici, Skupštini Srbije podnesen je Prijedlog rezolucije o zločinima u i oko Srebrenice od 1992. do 1995. Sudeći po reakcijama političara iz Srbije, teško da će ovaj prijedlog dobiti podršku. Ni u BiH još nema saglasnosti o ovakvoj rezoluciji. A gdje je ima, istražili smo.
U Bosni i Hercegovini i danas svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici. Nikakav zakon, niti odredba nekog postojećeg, kojim je zabranjeno negiranje ovakvog zločina, ne postoji. A sve dok je tako, nema pomirenja, smatra Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari.
No, ipak je optimističan.
“Ovi ljudi su na kraju krajeva, ova generacija srpskih političara, ideološki pri kraju, to su sve stariji ljudi i ja sam uvjren da će njihovo proći brzo, i da kad oni odu, da ćemo ponovo biti u stanju da se pogledamo u oči i da donesemo odluku da gradimo jednu malo drugačiju budućnosti od one koju nam nude oni.”
U Srbiji nema konsenzusa
Ni u Srbiji nema konsenzusa o usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Podsjetimo da je Srbija 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici 95. no u deklaraciji se ne spominje riječ genocid.
Niti u UN-u ovakva rezolucija još nije usvojena. 2015. godine ruski veto blokirao je Rezoluciju o Srebrenici. Još četiri zemlje su bile suzdržane, među kojima i Kina.
Evropske zemlje, poput Njemačke, Francuske i Holandije, kao i predlagač prijedloga rezolucije u UN-u Velika Britanija bile su za Rezoluciju o Srebrenici.
Ipak, niti jedna od spomenutih država nema usvojenu sličnu rezoluciju.
Zemlje koje su usvojile Rezoluciju o genocidu u Srebrenici
Samo dan nakon što je prijedlog rezolucije o srebrenici pao u UN-u, evropski parlament je podržao usvajanje ovakve rezolucije.
Od zemalja regiona usvojenu rezoluciju imaju Hrvatska i Makedonija, a od evropskih zemalja Belgija, Litvanija, Luksemburg i Švicarska.
Zanimljivo je napomenuti da Turska nema usvojenu Rezoluciju o Srebenici.
S druge strane, da se desio genocid u Srebrenici, kroz usvajanje rezolucije priznale su i Kanada, Australija te Iran.
Usvajanje Rezolucija o Srebrenici u drugim zemljama ohrabrujući je znak, smatraju akademici. Posebno je važna ova u Crnoj Gori, gdje je još uveliko živa velikosrpska ideologija, smatra Slavo Kukić, sociolog i univerzitetski profesor.
Važan potez Crne Gore
“U prilog tome uostalom svjedoči i smjena ministra Leposavića koji je glavni projektant sporazuma između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, koji je svakako jedan od glavnih teorijskih bosova tog velikosrpskog projekta ,i ako je temeljem toga suditi, Crna Gora bi se mogla, ili ja to priželjkujem, vratiti pozicijama na kojim je bila do posljednih izbora, pozicija apsolutnog opredjeljenja za evropske integracije i ako se to dogodi to je dobra vijest ne samo za Crnu Goru, nego i za BiH.”
Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke Crne Gore je izjavio:
“Dvotrećinska volja poslanika u skupštini jasan je pokazatelj da, ne samo da je Crna Gora spemna da prizna da se u Srebrenici desio genocid, ne samo da je spremna da razriješi jednog ministra koji negira genocid, već je Crna Gora, odnsono skupština, odnosno većina u toj skupštini, je spremna da otkaže poslušnost onoj vladi koja bi eventualno skrenula ka evropskog puta.”
A evropskog puta bez uvažavanja presuda Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te Suda Bosne i Hercegovine, kojim je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, nema na Balkanu, jednoglasni su naši sagovornici.
A bez evropskog puta, nema ni napretka piše N1.
