Od imenovanja Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za visokog predstavnika Milorad Dodik i vlasti u RS papagajski ponavljaju kako je on nelegalno postavljen na ovu funkciju. Odlučili su napraviti i korak dalje, za koji mnogi predviđaju da bi mogao biti kritičan, pa donijeti zakon po kome odluke visokog predstavnika neće važiti na teritoriji ovog entiteta, što je Šmit hitro poništio. Imenovanje Šmita je, podsjetimo, dobilo jedinstvenu podršku svih zapadnih zemalja.
Uzdao se u Rusiju
Uzdao se Dodik u činjenicu da Kina i Rusija nisu podržale imenovanje Šmita, odnosno da bi podršku za svoje politike mogao naći na Istoku. Ipak, ni tu ruže ne cvjetaju. Kina im je srušila nade još u aprilu, kad je odbila dati kredit prezaduženoj Republici Srpskoj, dok je Rusija, nakon agresije na Ukrajinu, izolirana od ostatka Evrope. Stoga nije čudno što Dodik nervozno trči Vučiću i Porfiriju tražeći posljednje ostatke podrške koje bi negdje još za svoje politike mogao dobiti.
Posebno hladan i bolan tuš dobio je iz Ujedinjenih naroda. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je inicijativu UN-u da joj se dostavi dokument o imenovanju Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH. Dobila je odgovor generalnog sekretara UN-a Antonija Guteresa (Guterres) da ova organizacija nije potpisnik Dejtonskog sporazuma niti je UN član PIC-a, odnosno Vijeća za implementaciju mira, jedinog relevantnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Poslije ove bruke iscrpljene su i posljednje pravne mogućnosti očajničkih Dodikovih pokušaja da dokaže kako je Šmit nelegalno na svojoj funkciji, odnosno da je odluka UN-a za njegovo imenovanje bila neophodna.
Nakon što je izgubio i posljednju mogućnost postaje jasno da će Dodik morati da se nosi s posljedicama kako odluka visokog predstavnika tako i svojih pokušaja udara na ustavni poredak BiH.
Nije presedan
Iako se nekoliko puta desilo da se Vijeće sigurnosti UN-a izjasni o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika. Da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz-Schilling). Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Švarc Šiling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te da je obaviješten da bi “ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definirana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Karla Bilta (Carl Bildt) nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
Procedura ne postoji
Jasno definirana procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji. Činjenica da imenovanje Šmita nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ne čini ga “nelegitimnim” ili “nelegalno izabranim”, što je i sam UN potvrdio, tako da Dodikove tvrdnje postaju besmislene.
Danijal Hadžović, Avaz
