Većinski vlasnici pekara rast cijena peciva pravdaju povećanjem minimalca i znatno lošijim urodom pšenice. Dodaju da na njenu cijenu ne mogu nikako da utiču, te da su i sami u nezavidnoj situaciji, jer se radna snaga mora od nečega platiti
Već godinama traju agresivna poskupljena osnovnih životnih namirnica sa kojom se svakodnevno suočavaju građani BiH. Radi se o nerealnim cijenama za koje pomalo gube svaki smisao. Recimo, jedna kifla u sarajevskim pekarama je na cijeni i do pola marke, dok jedan hljeb košta od marku i po do dvije. Barata se mnogim razlozima – od nedostatka radne snage, rada i truda, do bilo kojeg drugog izgovora.
Većinski vlasnici pekara rast cijena peciva pravdaju povećanjem minimalca i znatno lošijim urodom pšenice. Dodaju da na njenu cijenu ne mogu nikako da utiču, te da su i sami u nezavidnoj situaciji, jer se radna snaga mora od nečega platiti. Ipak, cijena osnovnih namirnice za život ne bi trebale toliko rasti.
– Pšenica nikad nije bila jeftinija, ona sada košta između 30, do 40 feningi u otkupu, i to neće niko da je kupi jer je tržište preplavljeno još jeftinijom Ukrajinskom pšenicom. Tako da, za nas nije normalno da je hljeb ovako skup, kifle i sve ostalo, Po nama je to neko mešetarenje, ne znam kako im nije žao građana da naplaćuju hljeb marku i po dvije, zavisi ako znamo da od jedne kile brašna pravi 3 hljeba, rekao je Nedzad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika za Okanal prenosi haberhana
