Demografski i socijalni pokazatelji Bosne i Hercegovine prema CIA-i
Centralna obavještajna agencija Sjedinjenih Američkih Država, poznatija kao CIA, redovno objavljuje izvještaje koji sadrže ključne informacije o različitim državama širom svijeta. U okviru posljednjeg izvještaja fokusiranog na Bosnu i Hercegovinu, koji obuhvata podatke za 2024. i 2025. godinu, predstavljeni su raznovrsni podaci koji se tiču demografije, privrede, zdravstva i sigurnosti. Ovi podaci su od suštinske važnosti za razumijevanje trenutne situacije u zemlji, a mnogi od njih se oslanjaju na rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine. Ovaj članak istražuje ključne aspekte koji oblikuju Bosnu i Hercegovinu danas, pružajući dublji uvid u demografske promjene, socio-ekonomske izazove, kao i sigurnosnu situaciju.
Demografski podaci i prirodni priraštaj
Prema najnovijim podacima, Bosna i Hercegovina ima 3.798.671 stanovnika, od kojih je 1.852.164 muškaraca i 1.946.507 žena. Ovi brojevi ukazuju na porast broja stanovnika u odnosu na 2013. godinu, kada je popis pokazao 3.531.159 ljudi. Starosna struktura stanovništva također je zanimljiva: 13,1 posto stanovništva je mlađe od 14 godina, dok 68,3 posto čine osobe u radnoj dobi (15-64 godine). Prema podacima, 18,6 posto stanovništva čini starija populacija, odnosno osobe starije od 65 godina. Ova starosna struktura može imati značajan uticaj na tržište rada i zdravstveni sistem, jer starenje populacije zahtijeva dodatne resurse i usluge.
Jedan od ključnih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava je negativan prirodni priraštaj, koji iznosi -0,25 posto, što zemlju svrstava na 211. mjesto u svijetu. Ovaj negativan trend može se pripisati različitim faktorima, uključujući ekonomske migracije, nisku stopu nataliteta i visoku stopu smrtnosti. Očekivani životni vijek u BiH iznosi 78,5 godina, pri čemu su muškarci u prosjeku živjeli 75,5 godina, a žene 81,6 godina. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačanjem zdravstvenog sistema i poboljšanjem životnih uslova, kako bi se povećala kvaliteta života i očekivani životni vijek građana.
Životne navike i potrošnja alkohola
Posmatrajući životne navike, podaci iz 2023. godine pokazuju da u Sarajevu živi oko 346.000 stanovnika. Statistika iz 2019. godine ukazuje na to da prosječan stanovnik BiH godišnje konzumira 5,46 litara alkohola, pri čemu najveći udio otpada na pivo, koje čini 4,19 litara. Ovi podaci otkrivaju ne samo kulturološke aspekte, već i potencijalne zdravstvene rizike povezane s konzumacijom alkohola. U tom kontekstu, važno je raditi na podizanju svijesti o zdravim stilovima života, što uključuje edukaciju o pravilnoj ishrani, tjelesnoj aktivnosti i umjerenoj konzumaciji alkohola kako bi se smanjio rizik od hroničnih bolesti.
Radna snaga i ekonomski faktori
Kada je riječ o radnoj snazi, Bosna i Hercegovina prema CIA-inim podacima iz 2024. godine ima 1,35 miliona radno sposobnih osoba, uključujući i zaposlene i nezaposlene. Ovaj broj ukazuje na izazove u oblasti zapošljavanja, jer visoka stopa nezaposlenosti i dalje ostaje jedan od glavnih problema koji pogađa ekonomiju zemlje. Prema posljednjim izvještajima, stopa nezaposlenosti iznosi oko 25%, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije. U isto vrijeme, 614.000 građana koristi fiksnu telefoniju, dok broj mobilnih pretplatnika iznosi 3,9 miliona, što ukazuje na značajan nivo digitalne povezanosti među građanima. Ova povezanost može igrati ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, omogućavajući lakši pristup informacijama, obrazovanju i tržištima.
Sigurnosna situacija i preporuke za putnike
U segmentu sigurnosti, CIA izdvaja Bosnu i Hercegovinu označavajući je žutom bojom, što sugerira potrebu za povećanim oprezom prilikom putovanja. Razlozi uključuju rizik od terorizma, kriminala, kao i postojanje nagaznih mina u određenim područjima. Ova situacija ukazuje na važnost unapređenja sigurnosnih mjera i strategija prevencije kako bi se osigurala sigurnost građana i posjetitelja. Naime, određena područja, posebno ona koja su bila pogođena sukobima, i dalje predstavljaju opasnost, a vlasti rade na uklanjanju mina i pružanju obavijesti o sigurnim rutama za kretanje.
U zaključku, podaci koje pruža CIA o Bosni i Hercegovini nude dubok uvid u demografske, ekonomske i sigurnosne aspekte zemlje. Ovi pokazatelji su ključni za donošenje odluka na različitim nivoima vlasti, ali i za organizacije koje rade na unapređenju kvaliteta života u BiH. Uzimajući u obzir sve navedene podatke, jasno je da Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj, ali je potrebna zajednička akcija i strategije kako bi se prevazišli postojeći izazovi. U budućnosti, prioritet bi trebao biti usmjeren na obrazovanje, zdravstvo i ekonomski razvoj kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina postane stabilna i prosperitetna zemlja.
