Stiglo je proljeće, a sa njim i česta neugodna pojava koju mnogi osjećaju. Riječ je o proljetnom umoru.
Fali vam energije, stalno ste umorni, pospani, bezvoljni… jednostavno se osjećate loše. I tako danima!
Zašto lijepo vrijeme dovodi do lošeg raspoloženja
Što je ustvari proljetni umor?
Prema riječima stručnjaka, to je stanje organizma povezano s promjenom godišnjeg doba.
Vjerovatno se pitate zašto lijepo vrijeme može dovesti do lošeg raspoloženja?
Promjene u vremenu utječu na promjene u izlučivanju hormona sreće serotonina i hormona spavanja melatonina.
S dolaskom toplijih dana, zbog viših temperatura, šire se krvne žile i pada krvni pritisak, dolazi do fizioloških promjena u lučenju hormona (organizam počinje lučiti više serotonina, hormona sreće), odnosno hormonalnog disbalansa.
Često su posljedice pospanost, konstantan umor, pad radne sposobnosti, manjak koncentracije, nerijetko bezvoljnost, tjeskoba i depresija.
Istraživanja su pokazala da oko 30 posto svjetske populacije pati od proljetnih alergija, a krivac za skoro 50 posto prehlada su rinovirusi koji postaju sve rašireniji baš u proljeće.
– Često javljanje alergija donosi problem sa histaminom, odnosno metabolizmom histamina. Dominacija histamina dovodi do nižeg krvnog pritiska, osjećaja malaksalosti, pospanosti, umora – kaže Omar Nuhić, doktor medicine sa specijalizacijom funkcionalne medicine.
No, nisu samo biljke problem proljetnog umora. Tokom zime manje se krećemo, više spavamo, unosimo više više kalorične hrane.
– Teškom hranom opteretili smo crijeva, pa kad u proljeće počnemo konzumirati lakše namirnice sa manje udjela masnoća, organizam počne djelovati, odnosno buniti se. Zato bi se osoba još tokom zime trebala pripremati za proljeće, odnosno raditi na stabilizaciji histamina, kada je riječ o hrani. Svima onima koji osjećaju umor, preporučio bi da urade nalaz DAO (diamin oksidaza), enzim koji pokazuje koliko kvalitetno se razlaže vaš histamin u tijelu – pojašnjava Nuhić.
Dodaje da okidač za proljetni umor mogu biti i problemi sa kortizolom (hormon stresa).
– Sve veći broj ljudi ima izazove sa kortizolom što može biti krucijalno bitno u cijeloj situaciji oko umora. Jer kortizol, ako ga radite iz urina ili pljuvačke, tada možete dobiti parabolu 24 sata kretanja tog hormona. Drugim riječima, cijeli dan možete pratiti kako se vaš kortizol kreće, što je jako važno, jer je kod nekih osoba ujutro uredan, ali se problem javlja u toku dana, što je itekako prisutno u našoj populaciji, na način da se već u podne počne gasiti sistem, a onda posežemo za kafom, slatkišima čime pravimo još veći problem. Kofeinom i čokoladom smo dobili sat ili dva vremena, a onda se tijelo ponovo gasi. Zato bih savjetovao da se konzimira samo ona kafa koja je neophodna. Ako je to jutarnja, neka bude tako, ali nikako ne pretjerivati sa kofeinom tokom dana – ističe Nuhić.
Savjetuje povećanje unosa vode u koju ste dodali prstohvat himalajske ili morske soli i sok pola limuna.
– Himalajska so će nahraniti nadbubrežne žlijezde, što znači da će krvni pritisak rasti. So je u određenim slučajevima efikasnija od kofeina. Osim toga, važno je voditi evidenciju kakvu hranu konzumirate. Vrlo je važno jesti čistu, organsku hranu koja nije prskana, jer je tretirana hrana okidač raznih oboljenja – naglašava Nuhić.
Fizička aktivnost, boravak na otvorenom
Osim adekvatne prehrane, kako biste pobijedili proljetni umor, ljekar preporučuje i bavljenje tjelesnu aktivnošću, na način da u dnevnu rutinu uvedete vježbanje ili barem pješačenje za one koji iz nekog razloga ne mogu trenirati.
– Važno je, naravno oni koji mogu, tokom vježbanja opteretiti mišiće, jer se time tjera organizam na produkciju kvalitetnijih hormona, poput hormona rasta koji regenerira tijelo i podiže psihički status. Tokom fizičke aktivnosti pokreće se lučenje serotonina koji pruža motivaciju. Što više boravite i na otvorenom. Sunčeva svjetlost utječe na povećano stvaranje hormona sreće i potiče sintezu vitamina D čiji nedostatak ima utjecaj na proljetnu tjeskobu.
Važno je i redovno se odmarati, odnosno spavati, barem sedam sati – navodi Nuhić.
Za one koji pate od proljetnog umora Nuhić predlaže i da priušte sebi, kad to mogu, odlazak u saunu koja će rasteretiti organizam toksičnih materija.
– Tokom rada sa pacijentima primijetio sam da mnogi imaju problema sa varenjem hrane. U takvim situacijma histamin, kojeg smo pomenuli na početku razgovora, pojačano se luči, a time hrana više nije nutrijent, ona postaje otrov za organizam. Time se još više stimulira umor i gašenje sistema – kazao je Nuhić.(faktor.ba)
akos.ba
