Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu isplati li se uopće baviti ovom proizvodnjom.
Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: što i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnoj razini, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača.
“Moja cijena je među jačim u kantonima, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening”, Amir Bulut, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa SBK.
“Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na SBK, da svi moraju pomoći ovoj županiji. Ukoliko ne bude poticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja”, kaže Hamid Suljić, mljekar iz Travnika.
Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
“Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove. Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći proračuni za podršku poljoprivedi i potrošačima”, rekao je Suad Selimović, Udruga za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK.
A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija – poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.
“Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa”, kaže Petar Dragojlović, mljekar iz Bijeljine
Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanske županije. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele obitelji i domaćinstva uključeni u proizvodnju piše Hercegovina.info
