Allah dž.š. kaže u svojoj posljednjoj Objavi:
”Oni ne vjeruju u Kur’an, pošto im je objavljen… A on je, zaista, knjiga zaštićena, laž joj je strâna, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudrog i Hvale dostojnoga.” (Fussilet – Objašnjenje, 41-42.)
Ako je Kur’an doista Božija objava, onda ne bi smio, shodno gore pomenutom ajetu, sadržavati u sebi niti jednu lažnu izjavu i niti jednu grešku ili kontradiktornost. I doista – ne sadrži. Kur’an, naprotiv, sadrži mnoštvo izjava, dokaza, koji trebaju biti dovoljni za svakog razumnog čovjeka da povjeruje da je Kur’an doista Božija objava kojom On, Uzvišeni, upućuje ljude na pravi put. Tako Allah dž.š. kaže:
”Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten?” (Fussilet – Objašnjenje, 53.)
Riječ ajet je arapska riječ koja se prevodi kao znak. Tako je Kur’an knjiga koja sadrži mnoštvo, nešto više od 6 hiljada znakova, koji svi zajedno ukazuju čovjeku da je Kur’an istinita knjiga.
Upravo jedan od tih znakova je i ajet u kojem nam Uzvišeni opisuje porođajne muke hazreti Merjeme, dok je rađala sina – Isaa alejhisselama. Uzvišeni kaže:
”I ona zanese i bremenita se skloni daleko negdje. I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. ”Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!” – uzviknu ona. I melek je, koji je bio niže nje zovnu: ”Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče. Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe, pa jedi i pij i budi vesela!…” (Merjem – Merjema, 22-26.)
Iz ovog ajeta se da zaključiti nekoliko stvari. S medicinskog aspekta je najbitnije sljedeće:
Hazreti Merjema je bila u porođajnim bolovima (najveći bol koji žena može osjetiti);
Melek joj je kao lijek prepisao svježe hurme i vodu i garantovao joj da će nakon njihove konzumacije postati vesela.
Neko bi mogao zaključiti da je ovdje riječ o simptomatskoj terapiji, terapiji koja ima za cilj da ukloni ili ublaži simptome, u ovom slučaju simptom bola. O analgetskim dejstvima hurme, odnosno nekog od njenih sastojaka za sada nemamo dokaza. Međutim, dejstvo hurme, a za koje postoje medicinski dokazi, jeste dejstvo slično hormonu oksitocinu – vrši kontrakcije materice i izbacivanje fetusa tokom porođaja.
Naime, grupa naučnika sa Univerziteta za nauku i tehnologiju u Jordanu je u razdoblju od 1. februara 2007. do 31. januara 2008. godine ispitivala gore navedeni pozitivni učinak hurme na porođaj. Praćeno je 69 žena koje su konzumirale hurme tokom 4 sedmice prije porođaja – ispitivana grupa i 45 žena koje to nisu činile, a koje su svrstane u kontrolnu grupu. Rezultati su bili sljedeći:
Žene koje su konzumirale hurme su imale prirodni porođaj i to 96% njih spram 79% onih iz kontrolne grupe;
Ženama koje su konzumirale hurme je vrat materica proširen na 3,52cm u odnosu na 2,02cm koliko je bio proširen onima iz kontrolne grupe;
Žene koje su konzumirale hurme su imale manju potrebu za oksitocinom (kasnije će biti navedeni neželjeni efekti) u odnosu na one iz kontrolne grupe (28% spram 47%)
Prvo porođajno doba je u žena koje su konzumirale hurme trajalo kraće nego u onih iz kontrolne grupe (510 – 906 minuta)
Istraživači su u zaključku naveli sljedeće: ”Konzumacija hurmi u zadnje 4 sedmice prije porođaja signifikantno smanjuje potrebu za započinjanjem i produžavanjem porođaja i dovodi do povoljnijeg, ali ne signifikantno, ishoda porođaja.”
Međutim, ovo nije jedina studija koja je ispitivala učinak hurme na porođaj. Ljekari iz Malezije, sa univerziteta Malaya u Kuala Lumpuru su dokazali ovaj pozitivni efekat hurme. Cilj studije je bio ispitati da li korištenje hurmi u ishrani par sedmica prije porođaja može doprinijeti smanjenoj upotrebi oksitocina i prostaglandina u započinjanju i pomaganju porođaja budući da oni kao lijekovi imaju neke neželjene efekte (ubrzan srčani rad, zadržavanje vode, sindrom respiratornog distresa koji dovodi do smrti novorođenčeta, mučnina, povraćanje, dijaraje, bol prilikom porođaja).U randomiziranoj kontroliranoj studiji su 154 žene, kojima je to bio prvi porođaj u životu (baš kao i hazreti Merjemi) podijeljene u dvije grupe od po 77 žena. U ispitivanoj grupi su bile žene koje su se redovno hranile hurmom, a u kontrolnoj one koje nisu. Rezultati studije su upravo bili slični onima iz prethodne, a u zaključku je napisano: ”Konzumacija hurmi u kasnoj trudnoći se pokazala kao siguran dodatak jer je smanjila potrebu za intervencijom lijekovima i to bez ikakvih neželjenih efekata na majku ili dijete. Ovo podupire rezultate nekih prethodnih istraživanja.”
Upravo dokazi ovih studija navode na razmišljanje svakog čovjeka sa zdravim razumom. Kako je ovo mogao znati čovjek koji je živio prije 1400 godina u pustinji, koji je bio umijj – nije znao ni čitati ni pisati, te nije putovao dalje od arapskog poluotoka? Da li mu je to neko držao predavanja iz ginekologije i akušerstva, možda embriologije? Kako je ovu i brojne druge naučne istine u to doba bilo ko mogao znati te ih sve sabrati u jednu knjigu? Odgovor je da ljudsko biće nije to moglo znati, već su to mudžize – čuda kojima Allah dž.š. skreće pažnju svojim robovima na Kur’an, na postojanje Njega, Uzvišenog. On ovim ajetima – znakovima želi nas uputiti na put časnih poslanika, šehida i dobrih ljudi koji su obožavali samo Njega i pokoravali Mu se, izvršavali Njegova naređenja i Njegovih se zabrana klonili te su tako postigli uspjeh na ovom, a postići će ga, sigurno, i na budućem svijetu.
Reference:
Pripremio: Dr. Ismar Ećo
Izvor: akos.ba
