Moge zemlje iznijele stav da se trebaju preduzeti mjere protiv Srbije ukoliko se dokaže njena povezanost sa napadima ili uloga u slanju oružja na Kosovo.
Mnoge zemlje članice Evropske unije (EU) traže uvođenje mjera protiv Srbije ukoliko se dokaže povezanost ove države sa napadima u Banjskoj, naveli su diplomatski izvori Radija Slobodna Evropa (RSE), bez preciziranja o kojem broju država se radi.
Na sastanku Komiteta za politiku i bezbjednost koji čine ambasadori država članica EU u utorak uvečer, 26. septembra, se raspravljalo o novonastaloj situaciji na Kosovu nakon napada naoružanih i maskiranih osoba na kosovsku policiju u selu Banjska, opština Zvečan.
Prema diplomatskim izvorima RSE, na ovom sastanku su mnoge zemlje iznijele stav da se trebaju preduzeti mjere protiv Srbije ukoliko se dokaže njena povezanost sa napadima ili uloga u slanju oružja pronađenog tokom policijske akcije na teritoriju Kosova.
“Ono što se desilo u nedjelju na sjeveru Kosova, količina oružja koja je pronađena i informacije koje nam stalno stižu sa lica mjesta mijenjaju igru”, rekao je izvor iz EU.
Sastanku je prisustvao i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak kao i predstavnici evropske misije za vladavinu prava na Kosovu, EULEX.
Zemlje članice su, na ovom sastanku, osudile napad na kosovsku policiju i zatražile da se nastavi istraga o tome šta se tačno desilo u Banjskoj i da se otkriju sve činjenice.
Izvori RSE, upućeni u sastanak su spomenuli da su ambasadori nekih država članica zahtijevali da EU ima “balans” u pristupu Kosovu i Srbiji.
EU je sredinom juna uvela kaznene mjere Kosovu zbog nepoštovanja briselskih zahtijeva koji se odnose na konkretne korake koji bi vodili ka deeskalaciji na sjeveru. Do eskalacije je krajem maja došlo nakon što su gradonačelnici četiri opštine na sjeveru ušli u opštinske objekte, što je izazvalo protest većinskog lokalnog srpskog stanovništva koji su bojkotovali ove izbore. Protesti su 29. maja prerasli u nasilje kada je došlo do ranjavanja više desetina NATO vojnika koji djeluju na Kosovu.
Zahtjev o uravnoteženom pristupu je bio prisutan na raznim sastancima na nivou EU i prije napada u Banjskoj. Naime, neki diplomatski izvori RSE su i ranije upozoravali da je “više od polovine” država članica zahtijevalo od EU posrednika da se ne može samo Kosovo smatrati odgovornim za eskalaciju situacije na sjeveru, iako ista grupa, kako je rečeno za RSE, ni u kom slučaju ne opravdava ponašanje Kosova u tenzijama koje su narasle od maja ove godine.
Inače, izvori su potvrdili da je tokom diskusije na sastanku izražena puna podrška izaslaniku za dijalog Lajčaku sa zahtjevom da se nastavi proces dijaloga i implementacije dogovora.
U Briselu je 14. septembra održana još jedan neuspješna runda dijaloga između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija. Na kraju sastanka Kurti je optužio evropskog posrednika Lajčaka da je “stao na stranu Srbije”. Iste optužbe je iznio nekoliko dana kasnije, na konferenciji za štampu u Prištini.
Zahtev o uravnoteženom pristupu je bio prisutan na raznim sastancima na nivou EU i prije napada u Banjskoj. Naime, neki diplomatski izvori RSE su i ranije upozoravali da je “više od polovine” država članica zahtijevalo od EU posrednika da se ne može samo Kosovo smatrati odgovornim za eskalaciju situacije na sjeveru, iako ista grupa, kako je rečeno za RSE, ni u kom slučaju ne opravdava ponašanje Kosova u tenzijama koje su narasle od maja ove godine.
Miroslav Lajčak namjerava da u narednim danima posjeti Prištinu, mada se i dalje radi na modalitetima ove posjete.
Kako se saznaje, on neće sam posjetiti Prištinu već će sa njim najvjerovatnije biti i delegacija predstavnika iz ključnih EU država koje su uključene u proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije.
U ponedjeljak, 25. septembra, je Lajčak održao sastanak sa glavnim savjetnicima lidera Njemačke, Francuske i Italije a na sastanku je učestvovao i američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Ecobar
