Nasilje u porodici: Alarmantni incident u Odžaku
U jednom od najnovijih slučajeva nasilja u porodici, Policijska stanica Odžak je 18. novembra 2025. godine primila prijavu o fizičkom zlostavljanju maloljetnog djeteta. Ova zabrinjavajuća situacija dovela je do trenutne akcije policije, koja je poduzela mjere kako bi zaštitila dijete i procesuirala počinitelja. Incident je prijavila majka iz Brčkog, koja je, prema informacijama iz MUP-a Posavskog kantona, upozorila na zlostavljanje njenog djeteta od strane bivšeg supruga. Prema izjavi žene, njen bivši suprug, A.M., koji je rođen 1991. godine, fizički je napao njihovo maloljetno dijete, A.M., rođeno 2015. godine, dok je boravilo kod njega tokom vikenda. Ovaj tragičan događaj se odigrao u Odžaku, gdje je dijete, nažalost, pretrpjelo lake tjelesne povrede, što je potvrđeno medicinskom procjenom ljekara iz Javne zdravstvene ustanove Zdravstveni centar Brčko. Ova situacija nije samo žalosna, već i alarmantna, jer otkriva koliko je nasilje u porodici prisutno unutar naših zajednica, često skriveno u zasjedi svakodnevnog života. Policija je po prijavi odmah reagovala i sprovela istražne radnje. U 12:15 sati, A.M. je lišen slobode i smješten u prostoriju za zadržavanje, a sve zbog sumnje da je počinio krivično djelo pod nazivom „Nasilje u porodici“. Ovaj slučaj dodatno je alarmantna opomena o širenju nasilja u domaćinstvima, a posebno prema maloljetnicima, koji su najranjivija kategorija u društvu. Statistike pokazuju da se nasilje u porodici često ponavlja, što ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim pristupom prevenciji i edukaciji unutar zajednice.
Posljedice nasilja u porodici
Nasilje u porodici ostavlja duboke psihološke i fizičke posljedice, ne samo na žrtve, već i na čitavu zajednicu. Maloljetna djeca, koja su izložena ovakvim situacijama, često nose traume kroz ceo svoj život. Osim fizičkih povreda, emocionalne i psihološke rane mogu postati trajni teret, što dodatno naglašava potrebu za hitnim djelovanjem institucija i društva u cjelini. Psihološke posljedice mogu uključivati poremećaje u ponašanju, anksioznost, depresiju, pa čak i suicidalne misli, što je neophodno prepoznati i tretirati što je prije moguće. U ovom slučaju, osim pravnog odgovora, važno je i obezbijediti adekvatnu psihološku pomoć za žrtvu. Postoje različite organizacije i centri koji pružaju podršku žrtvama nasilja, ali često su resursi ograničeni. Stoga je ključno da se društvene institucije, nevladine organizacije i zajednica udruže u borbi protiv nasilja u porodici. Pružanje terapeutske podrške, edukacija o zdravim međuljudskim odnosima, kao i osnaživanje žrtava kroz programe reintegracije, može značajno doprinijeti smanjenju posljedica koje nasilje ostavlja na pojedince i porodice.
Pravni okvir i zaštita žrtava
U Bosni i Hercegovini postoji zakonski okvir koji se bori protiv nasilja u porodici, uključujući Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Međutim, implementacija ovih zakona često je spor. Često je potrebno više vremena da se provedu mjere zaštite, a žrtve se suočavaju s dodatnim preprekama prilikom traženja pravde. Pravni sustav mora biti efikasan i brzi odgovor na prijave nasilja, a žrtve moraju imati pristup svim potrebnim resursima kako bi se zaštitile od daljeg nasilja. To uključuje skloništa, pravnu pomoć i savjete o njihovim pravima. Policija i pravosuđe imaju ključnu ulogu u procesu zaštite žrtava, ali i prevenciji sličnih slučajeva. U ovom slučaju, policijska reakcija može poslužiti kao primjer kako bi se osiguralo da se nasilje ne tolerira. Također, potrebno je educirati javnost o pravima žrtava i dostupnim resursima, kako bi se smanjio broj ovakvih tragedija. Osnažujući zajednicu kroz edukaciju, možemo stvoriti kulturu koja odbacuje nasilje i pruža podršku žrtvama.
Zajednička borba protiv nasilja
Kraj ovog incidenta ne bi trebao biti kraj priče. Trebamo se zalagati za promjene u društvenoj svijesti i prevenciji nasilja u porodici. Organizovanje radionica, tribina i edukativnih programa može pomoći u podizanju svijesti o ovom problemu. Zajednica mora postati aktivni sudionik u borbi protiv nasilja, gdje svaka osoba može biti glas žrtava. Kroz zajedničke napore, možemo promijeniti stavove i uvjerenja koja doprinose toleranciji prema nasilju. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da se nasilje ne može rješavati samo na institucionalnom nivou, već je potrebno da se čitava zajednica angažuje. Samo tako možemo osigurati sigurniju budućnost za sve, a posebno za našu djecu, koja zaslužuju da odrastaju u zdravom i sigurnom okruženju. Kroz zajedničke inicijative, možemo raditi na stvaranju zajednice koja pruža podršku, razumevanje i zaštitu svakom pojedincu, bez obzira na njihove okolnosti. Ulaganje u edukaciju i prevenciju nasilja može biti ključni korak ka izgradnji boljeg društva u kojem nasilje u porodici neće biti prihvaćeno ni kao normativno ponašanje.
