Pravosudni Sistem i Problematika Suspendovanih Sudija i Tužilaca
U Bosni i Hercegovini, pravosudni sistem se suočava s brojnim izazovima, među kojima se ističu i slučajevi suspendovanih nosilaca pravosudnih funkcija. Ova situacija postaje posebno alarmantna kada se uzmu u obzir finansijski troškovi koje država snosi tokom dugotrajnih istraga i postupaka protiv tih pojedinaca. Prema analizama koje su sproveli Detektor i Transparency International BiH, suspendovani sudije i tužioci su tokom svoje suspenzije primili iznos koji se mjeri u milionima maraka.
Na primjer, Džemal Karić, suspendovani tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, tokom svoje suspenzije zaradio je više od 250.000 maraka na osnovu isplaćenih plaća od 2016. godine do danas. Karić je uhapšen zbog zloupotrebe položaja i povezan je s brojnim sumnjivim poslovima u vezi sa nekretninama. Ova situacija postavlja pitanje o efikasnosti pravosudnog sistema i načinu na koji se upravlja resursima, s obzirom da su mnogi slični slučajevi ostali neriješeni godinama. Uz ovu situaciju, važno je napomenuti da su suspendovani sudije i tužioci i dalje u mogućnosti da primaju svoje zarade, što dodatno frustrira građane koji očekuju pravdu i odgovornost.
Sporost Pravosuđa i Njene Posljedice
Jedan od ključnih problema koji se ističe u kontekstu suspendovanih pravosudnih funkcija je sporost pravosudnog sistema. Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, naglašava da suđenja za slučajeve korupcije i drugih krivičnih djela često traju godinama, što dodatno otežava situaciju. “Najveći problem je što postupci traju predugo, a to stvara dodatne troškove za budžet”, navodi Korajlić. Analize su pokazale da suđenja za krivična djela u prosjeku traju tri do četiri godine, što je neprihvatljivo u kontekstu hitnosti pravde.
Osim što se pojedinci suočavaju s dugim procesima, postoji i strah od gubitka povjerenja javnosti u pravosudni sistem. Suspendovani sudije i tužioci često su predmet javne rasprave, što može utjecati na percepciju pravde u društvu. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) prepoznaje ovaj problem i pokušavajući da ga adresira, donijelo je mjere koje podrazumijevaju prioritetno rješavanje ovih predmeta. U njihovim naporima, posebno se ističe obaveza održavanja glavnog pretresa minimalno jednom sedmično. Ipak, uprkos ovim naporima, mnogi smatraju da je potrebno radikalnije reforme kako bi se postigla brža rješenja i povratilo povjerenje javnosti.
Finansijski Teret na Državni Budžet
Analiza pokazuje da je tokom proteklih godina, na osnovu plata i dodataka, isplaćeno više od 1,7 miliona maraka suspendovanim pravosudnim funkcijama. Ovaj iznos uključuje plaće, doprinose i druge naknade, što predstavlja značajan finansijski teret za državni budžet. Na primjer, sudija Momir Đošanović i Jozo Anđić su tokom svoje suspenzije zajedno primili više od 544.000 maraka, dok je postupak protiv njih u toku. Ovaj novac, koji se isplaćuje dok su sudije i tužioci suspendovani, mogao bi se koristiti za druge važne projekte ili poboljšanje infrastrukture pravosudnog sistema.Slična situacija se može primijetiti i kod drugih suspendovanih pravosudnih funkcija, kao što su Božo Mihajlović, Jovan Savić i mnogi drugi, koji su također zabilježili velike iznose isplaćenih plata. Ovi slučajevi dodatno naglašavaju potrebu za reformama u pravosudnom sistemu, kako bi se ubrzali postupci, ali i smanjili troškovi koji padaju na teret građana i državnog budžeta. Pitanje je, da li će se u budućnosti pojaviti mehanizmi koji će obezbijediti brže rješavanje slučajeva i smanjiti obim suspendovanih pravosudnih funkcija?
Put ka Reformskoj Inicijativi
U svjetlu svih ovih izazova, postavlja se pitanje kako unaprijediti pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini. Reformske inicijative koje će obuhvatiti ubrzavanje procesa, efikasnije upravljanje resursima, kao i smanjenje broja suspendovanih pravosudnih funkcija, neophodne su kako bi se povratilo povjerenje javnosti i osigurala pravda za sve građane. Postojeći sustav treba preispitati kako bi se smanjila dugotrajnost postupaka i obezbijedila brža rješenja.
U svakom slučaju, potrebno je uspostaviti sistemsku podršku za pravosudne institucije kako bi se omogućilo efikasno procesuiranje slučajeva, što bi doprinijelo i smanjenju ukupnog broja suspendovanih pravosudnih funkcija. Ključna je saradnja između različitih institucija, kao i angažovanje stručnjaka koji mogu donijeti inovativna rješenja za poboljšanje stanja u pravosudnom sistemu. Takođe, neophodno je uključiti akademsku zajednicu i nevladine organizacije u ovaj proces, kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u svim fazama.
Na kraju, reforme pravosudnog sistema nisu samo pitanje pravde, već i pitanje održivosti i dobrobiti društva u cjelini. Građani zaslužuju pravosudni sistem koji će im pružiti povjerenje, sigurnost i pravdu. Samo kroz zajednički napor svih relevantnih aktera možemo stvoriti pravosudni sistem koji će odgovarati potrebama savremenog društva i osigurati prava svih građana u Bosni i Hercegovini.
