Zašto mladi radnici bježe od poljoprivrede? Istražujemo uzroke i posljedice
U Bosni i Hercegovini, situacija na tržištu rada postaje sve složenija, posebno u sektoru poljoprivrede. Na primjeru jedne od većih farmi, koja nudi platu od 1.750 KM uz radne uslove koji uključuju “dva dana rada, dva dana odmora”, dolazimo do šokantne spoznaje — nedostatak radnika uprkos privlačnim uvjetima. Vlasnik farme izvještava o nemogućnosti pronalaska radnika, što otvara niz pitanja o tome zašto mladi ljudi ne prihvataju ovakve ponude. Da bismo razumjeli ovu situaciju, potrebno je sagledati različite aspekte koji utječu na odluke mladih radnika, uključujući ekonomsku, socijalnu i kulturnu dimenziju.
Na prvi pogled, visina plate može izgledati primamljivo, no u stvarnosti, ona često ne prati rast troškova života i inflaciju. Mnogi mladi ljudi, posebno oni koji su nedavno završili školu ili fakultet, smatraju da plata od 1.750 KM nije dovoljna za samostalan život. U njihovim očima, ovakvi uvjeti rada često ne nude dovoljno za kvalitetan život — potrebna su i dodatna ulaganja u obrazovanje, stanovanje i druge životne troškove. U tom kontekstu, čak i uz stabilno radno vrijeme i tople obroke, mladi radnici radije biraju druge prilike koje im nude bolje uslove, a nekada i veću sigurnost. Na primjer, rad u sektoru IT-a ili uslužnim djelatnostima često dolazi s višim platama i boljim beneficijama.
Percepcija rada u poljoprivredi
Još jedan ključni faktor u ovoj situaciji je stigmatizacija pozicije u poljoprivredi. Rad u štali, sa životinjama i u teškim uvjetima, često se doživljava kao “posao za ljude bez opcija”. Mnogi mladi ljudi, umjesto da se upuste u poljoprivredu, traže poslove u urbanim sredinama, gdje mogu ostvariti bolju društvenu percepciju i više opcija za napredovanje. Ovaj fenomen pokazuje jasnu promjenu mentaliteta — mladi ne žele samo posao, već i priliku za razvoj i napredovanje u karijeri. Na primjer, rad u marketinškoj agenciji ili start-upu donosi ne samo veće plate, već i mogućnost kreativnog izražavanja i izgradnje profesionalne mreže.
Vlasnik farme ukazuje na to da se rijetko kada pronalaze radnici među mladima, dok starija populacija, koja je odrasla u “Titovom sistemu”, pokazuje više interesa za ovakve poslove. Ova generacija ima drugačije vrijednosti i radne navike, što naglašava razliku između starih i novih generacija. Mnogi mladi ljudi danas traže poslove koji im omogućavaju veću fleksibilnost i slobodno vrijeme, što poljoprivreda često ne može ponuditi. U usporedbi s radom u uredu, gdje je mogućnost rada od kuće sve više prisutna, poljoprivreda zahtijeva fizičku prisutnost i rad u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Socijalna i ekonomska dimenzija problema
Ova situacija nije samo problem jedne farme, već predstavlja širi fenomen u društvu. Veliki broj radnika u BiH smatra da su plate nedovoljne i da ne prate rast troškova života. To dovodi do toga da mnogi odlučuju potražiti prilike van zemlje, promijeniti profesiju ili se opredijeliti za drugačije poslove. Prema nekim istraživanjima, mladi ljudi su spremni napustiti Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim životnim uvjetima, što dodatno pogoršava situaciju na tržištu rada. Na primjer, istraživanje koje je sprovedeno među studentima i mladim radnicima pokazuje da više od 40% njih razmatra mogućnost odlaska u inostranstvo zbog bolje ekonomske situacije i radnog okruženja.
Ako se ovakva dinamika nastavi, poljoprivreda, stočarstvo i ruralna područja mogli bi se suočiti s ozbiljnom krizom. Nedostatak radne snage može dovesti do smanjenja proizvodnje, a time i do gubitka identiteta mnogih lokalnih zajednica. Ovo je ozbiljno pitanje koje zahtijeva hitno djelovanje, kako bi se osigurala budućnost poljoprivrede i života na selu. Pored ekonomske dimenzije, postoji i socijalna dimenzija — ruralna područja bi mogla postati demografski opustjela, što bi imalo dugoročne posljedice po razvoj lokalnih zajednica i infrastrukture.
Rješenja i budućnost
Za poslodavce, ovo je važna lekcija — plata sama po sebi nije dovoljna. Potrebno je stvoriti radnu atmosferu koja poštuje radnike, nudi im dostojanstvo i omogućava im stabilnost. To uključuje pružanje dodatnih beneficija, kao što su usavršavanje, fleksibilne radne sate i bolju radnu okolinu. Također, važno je mijenjati percepciju rada, posebno u poljoprivredi. Mlađima treba ponuditi priliku da vide poljoprivredu kao “industriju budućnosti” koja može donijeti inovacije i tehnologiju. Organizacija sudjelovanja mladih u aktivnostima na farmama, edukativni programi i radionice o modernim metodama uzgoja mogla bi povećati interesovanje za ovaj sektor.
U suštini, ako ni plata od 1.750 KM ne privlači radnike, potrebno je preispitati cijeli sustav. Ova situacija nije samo problem plate, već i problem percepcije i društvenih očekivanja. Samo kroz zajednički napor svih dionika — poslodavaca, vlade i samih radnika — možemo pronaći rješenja koja će donijeti promjene u ovoj izazovnoj situaciji. Uključivanje mladih u donošenje odluka i strategija razvoja može biti ključ za stvaranje održivih rješenja koja će privući novu generaciju radnika u poljoprivredu.
