Izručenje Dragoljuba Kunarca: Pravni i ljudski aspekti
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je zahtjev pravosudnim organima Njemačke za izručenje Dragoljuba Kunarca, ratnog zločinca koji trenutno izdržava kaznu zatvora prema presudi Haškog tribunala. Ova situacija ne predstavlja samo pravni čin, već je i test za domaće pravosudne institucije koje su se suočile s brojnim izazovima u procesuiranju ratnih zločina. Kunarac je optužen za zločine protiv čovječnosti koji su se dogodili u Foči tokom 1992. godine, a njegovo izručenje bi moglo otvoriti vrata novim suđenjima i dodatnim optužnicama. Ovaj slučaj podiže mnoga važna pitanja o pravdi, odgovornosti i zadovoljenju žrtava.
Background slučaja Dragoljuba Kunarca
Kunarac, poznat kao Žaga, bio je komandir specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini počinila brojna kršenja ljudskih prava. Optužnica koju je podiglo Tužilaštvo BiH obuhvata učestvovanje u ubistvima, mučenju i progonu civila, kao i spaljivanju imovine. Prema podacima, tokom 27. i 28. jula 1992. godine, Kunarac i njegovi saborci su ubili najmanje šest osoba i počinili druge zločine, uključujući deportaciju bošnjačkog stanovništva. Ove informacije ne samo da su šokantne, već i predstavljaju samo jedan segment širokog spektra ratnih zločina koje su počinili pripadnici VRS-a u to vrijeme. Mnoge žrtve još uvijek nose ožiljke, kako fizičke, tako i psihičke, a njihova svjedočenja često su prožeta traumatičnim uspomenama na događaje iz tog razdoblja.
Zahtjev za izručenje i pravni proces
U oktobru 2025. godine, Tužilaštvo BiH je uputilo svoj zahtjev kroz Ministarstvo pravde, naglašavajući hitnost situacije i potrebu za procesuiranjem Kunarca. Njemački organi su potvrdili da su primili zahtjev i da su ga proslijedili Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MMKS) u Hagu, koji mora donijeti odluku o izručenju. Kunarac izdržava kaznu od 28 godina zatvora, a prema informacijama MMKS-a, njegovo puštanje na slobodu je planirano za mart 2026. godine. Ova situacija postavlja pitanje koliko će trajati pravni proces i koja su prava žrtava u ovom kontekstu. Pravni stručnjaci i aktivisti za ljudska prava ističu da je od suštinskog značaja da se proces izručenja odvija transparentno i da se obezbijedi da žrtve zločina budu informisane o svim aspektima postupka. Ova transparentnost može doprineti jačanju povjerenja u pravosudne institucije.
Reakcije žrtava i organizacija
Predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, Midheta Kaloper, izrazila je nadu da će Kunarac biti izručen te je naglasila važnost ovog procesa za pravdu i zadovoljštinu žrtvama. Kaloper smatra da bi Kunarac trebao odgovarati ne samo za zločine obuhvaćene trenutnom optužnicom, već i za druga djela koja su ostala van domašaja pravde. “Ovo je veliki ispit za naše pravosuđe,” izjavila je Kaloper, pozivajući institucije da maksimalno iskoriste ovu priliku kako bi se osiguralo prisustvo Kunarca na suđenju. Njena izjava odražava zajednički osjećaj mnogih žrtava koje su se borile za istinu i pravdu tokom godina. Mnoge nevladine organizacije, kao što su “Žene u crnom” i “Fond za humanitarno pravo”, takođe su izrazile podršku ovim naporima, naglašavajući potrebu za pravdom kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih zločina u budućnosti.
Pravni stručnjaci i mogući scenariji
Advokat Miodrag Stojanović, koji je zastupao slične slučajeve pred Haškim tribunalom, ističe nekoliko mogućih scenarija. Ako se Kunarac vrati u Srbiju, BiH će morati pokrenuti postupak za njegovo izjašnjavanje o krivici. Stojanović je također ukazao na mogućnost da će, ukoliko bude izručen, Sud BiH morati donijeti odluku o mjerama pritvora, uzimajući u obzir to da je Kunarac do sada bio na slobodi. “Sve je na bh. pravosuđu,” naglašava on, ukazujući da ukoliko ne bude međunarodne potjernice, Kunarac će moći slobodno putovati. Ove pravne neizvjesnosti dodatno komplikuju situaciju za žrtve i njihove advokate, koji se nadaju da će pravda biti zadovoljena, ali i priznajući izazove s kojima se suočavaju. Naime, mnogi smatraju da bi odugovlačenje procesa moglo dodatno traumatizovati žrtve koje su već pretrpjele nepravdu.
Zaključak: Pravda ili još jedno odgađanje?
Situacija oko izručenja Dragoljuba Kunarca predstavlja značajan korak u procesu suočavanja s prošlošću i zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini. Kunarac, kao jedan od prvih optuženika za seksualno nasilje nad ženama tokom rata, simbolizuje mnoge nepravde koje su se dogodile. Dok žrtve i organizacije traže pravdu, važno je da institucije BiH pokažu svoju posvećenost procesuiranju ratnih zločina. Njihova sposobnost da se suoče s izazovima iz prošlosti i da pruže pravdu danas će oblikovati budućnost pravosudnog sistema u zemlji. Ovaj slučaj takođe postavlja pitanje o međunarodnoj pravnoj saradnji i spremnosti zemalja da se suoče sa svojim zločinima iz prošlosti. U tom kontekstu, izručenje Kunarca moglo bi značiti nadu za žrtve, ali i upozorenje za potencijalne počinitelje ratnih zločina da pravda ne spava.
