Odluka CIK-a o Prijavi Transparency Internationala: Pitanje Etike ili Zakonske Procedure?
U nedavnom razvoju događaja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) donijela je odluku da neće pokrenuti postupak po prijavi organizacije Transparency Internationala (TI) u BiH. Ova prijava se odnosi na odluku vlasti Republike Srpske koja planira isplatiti jednokratnu pomoć penzionerima u iznosu od 31,2 miliona KM.
TI BiH smatra da ovakva izdvajanja, koja se odvijaju u izbornoj godini, ne mogu biti klasificirana kao ‘redovna budžetska subvencija’ prema propisima Izbornog zakona BiH. Ova situacija otvara važno pitanje: da li se etika i pravna procedura sukobljavaju, ili su možda u nekim slučajevima čak i usko povezane?
Prema podacima koje je objavio TI, Izborni zakon jasno definiše da su jednokratna novčana davanja građanima jedan od mogućih oblika direktne ili indirektne kupovine podrške birača. Ovaj pristup je posebno zabrinjavajući, s obzirom na to da manipulacija budžetskim sredstvima uoči izbora može ugroziti osnovne principe demokracije. S obzirom na to, odluka CIK-a da ne prepozna elemente zloupotrebe javnih sredstava izaziva brojne sumnje u vezi s etikom i zakonitošću takvih postupaka.
Iz CIK-a su saopćili da je novac za pomoć penzionerima osiguran rebalansom budžeta, što oni smatraju kao ‘redovni budžetski postupak’. Međutim, postavlja se pitanje koliko je ova praksa uistinu transparentna i u skladu sa zakonskim normama.
Ovo obrazloženje, kako ističu iz TI, dovodi do opasne prakse gdje vlasti mogu manipulirati budžetskim sredstvima uoči izbora. Ako je dovoljno samo nekoliko mjeseci prije izbora izmijeniti budžet i dodati sredstva za ovakvu vrstu pomoći, to stvara potencijalno rizičnu situaciju. TI BiH naglašava da se ovakve izmjene ne mogu smatrati izuzecima, već postaju pravilo koje može otvoriti vrata za zloupotrebu javnih sredstava.
Ovaj trend može imati dugoročne posljedice po povjerenje građana u institucije, kao i na sam izbornu atmosferu, koja bi trebala biti zasnovana na slobodnom i poštenom izražavanju volje birača.
Osim toga, Transparency International ukazuje na zabrinjavajući trend u vezi s ovim pitanjem. CIK BiH nije sprovela odgovarajući postupak kako bi istražila sve okolnosti vezane za ovu prijavu. Odbijanje CIK-a da pokrene postupak po službenoj dužnosti iznosi dodatne sumnje i postavlja pitanje integriteta institucije koja bi trebala biti arbitar u izbornim pitanjima.
Naime, TI BiH naglašava da je ovakva pomoć, koja se obezbjeđuje pred Opće izbore, nedozvoljena jer ne postoje slična izdanja u godinama između izbornih ciklusa. Ova neaktivnost CIK-a može se smatrati znakom slabosti institucije koja bi trebala biti zaštitnik prava i zaštitnik demokratskih procesa.
U ovom kontekstu, TI podsjeća na prethodne primjere iz 2018. godine, kada su održani Opći izbori, gdje je drugim rebalansom budžeta Republike Srpske za ‘tekuće pomoći penzionerima’ planirano 18,2 miliona KM. Četiri godine kasnije, ponovo u godini Općih izbora, planirano je 78,8 miliona KM za slične svrhe. Ove brojke ukazuju na obrazac gdje su jednokratne isplate penzionerima postale uobičajena praksa u izbornim godinama, čime se dodatno podriva kredibilitet izbornog procesa.
Ove promjene u budžetu često se opravdavaju potrebom za podrškom penzionerima, ali se istovremeno postavlja pitanje da li je ta podrška iskrena ili je samo alat za sticanje političkih poena uoči izbora.
Prema najavljenim modelima, penzionerima s ispodprosječnim penzijama biće isplaćeno po 120 KM, dok će ostali dobiti po 80 KM. Ova vrsta pomoći, iako može izgledati kao podrška najugroženijim kategorijama, u stvarnosti može uticati na izborni rezultat. TI BiH se protivi ovoj praksi jer se smatra da se time vrši indirektna kupovina glasova. U godinama između izbora, kao što su 2019., 2020., 2021., 2023., 2024. i 2025., takva izdanja nisu zabilježena, što dodatno podriva legitimitet ovih isplata uoči izbora.
Ovaj fenomen može stvoriti iluziju da je vlast odgovorna prema građanima, dok se u stvarnosti radi o manipulatornom pristupu koji može imati dalekosežne posljedice po društvo.
Uprkos svim upozorenjima i kritikama, CIK BiH nastavlja sa svojim odlukama koje mogu imati dalekosežne posljedice na integritet izbornog procesa. TI BiH smatra da je zakonska zabrana indirektne kupovine podrške birača putem jednokratnih davanja postala gotovo beznačajna. Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju i promjenu izbornog zakonodavstva kako bi se osigurala pravednost i transparentnost u izbornim procesima u Bosni i Hercegovini.
Samo kroz rigoroznije zakonske okvire i adekvatnu kontrolu može se osigurati da se ovakve prakse više ne ponavljaju, te da se stvori efikasniji sistem koji će štititi integritet izbora i prava građana.
