Oglasi - Advertisement

Blokirani bankovni računi HDZ-a 1990: šta se zna o finansijama stranke i mogućim razlozima blokade

Prema podacima koji su dostupni u Jedinstvenom registru računa Centralne banke Bosne i Hercegovine, svi bankovni računi političke stranke HDZ 1990 trenutno imaju status blokade. Informacija je važna ne samo zbog same činjenice da su računi zamrznuti, nego i zbog toga što otvara niz pitanja o tome kako je stranka poslovala tokom izbornog perioda, na koji način su se finansirali kampanja i redovni troškovi, te ko je pokrenuo postupak zbog kojeg je došlo do blokade. Iako javni registar ne otkriva detalje o uzroku, on potvrđuje da se radi o ukupno devet računa otvorenih u jednoj banci, od čega je jedan označen kao glavni, dok je osam računa vođeno za posebne namjene.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Ono što dodatno privlači pažnju jeste činjenica da u bazi Centralne banke BiH nije naveden tačan datum kada je blokada nastupila. Međutim, finansijski tragovi u izbornim izvještajima koje je stranka dostavila Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine pokazuju da je glavni račun bio aktivan najmanje do kraja septembra 2026. godine. To znači da je račun uredno funkcionisao tokom najvećeg dijela predizborne kampanje, a da je blokada vjerovatno nastupila nakon 30. septembra, odnosno nakon završnice kampanje i nakon održanih izbora 4. oktobra. Takav vremenski okvir otvara mogućnost da su obaveze, dugovanja ili prinudne naplate aktivirane tek poslije izbornog perioda.

Prema izvještaju o finansiranju izborne kampanje za period od 1. maja do 30. septembra 2026. godine, HDZ 1990 je u taj period ušao s početnim minusom od 20 KM na glavnom računu. Tokom narednih pet mjeseci na račun je uplaćeno ukupno 103.628,10 KM, dok su isplate i drugi izlazni troškovi iznosili 102.199,53 KM. Na kraju septembra na računu je ostalo 1.408,57 KM. Iako se radi o relativno malom ostatku, podaci jasno pokazuju da je stranka u tom periodu imala finansijski promet koji je omogućavao nesmetano provođenje kampanje i pokrivanje obaveza prema dobavljačima, medijima i organizatorima događaja.

Zanimljivo je i to da u prijavljenim prihodima stranka nije navela nijednu novčanu niti nenovčanu donaciju građana. Jedini prijavljeni donator bila je kompanija CO TRANS d.o.o., koja je na račun HDZ-a 1990 uplatila 20.000 KM. Ostatak prihoda čine druga sredstva stranke, uključujući redovne budžetske tranše koje političke partije u Bosni i Hercegovini dobijaju prema zakonski propisanim pravilima. U političkom finansiranju upravo je ovaj segment često predmet pažnje javnosti, jer pokazuje koliko stranke zavise od javnog novca i koliko su transparentne u prikazivanju dodatnih izvora sredstava.

Kada je riječ o rashodima, od ukupno 102.199,53 KM isplaćenih s računa, stranka je prijavila da je za izbornu promidžbu potrošila 83.650,83 KM. Najveći dio tog iznosa otišao je na štampanje i lijepljenje plakata, za što je izdvojeno 36.221,50 KM. To je uobičajen trošak za političke kampanje, ali i jedan od najvidljivijih pokazatelja kako stranke nastoje doprijeti do birača u javnom prostoru. Pored toga, 18.934,99 KM potrošeno je na organizaciju predizbornih skupova, dok je za druge promotivne aktivnosti i „ostale troškove promidžbe“ izdvojeno još 18.860,90 KM. Takva struktura troškova ukazuje na klasičan model kampanje u kojem dominiraju fizička prisutnost na terenu, vizuelna promocija i događaji s biračima.

Za oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima HDZ 1990 je prijavio trošak od 7.383,44 KM, dok je za štampanje i slanje materijala biračima izdvojeno 2.250 KM. Na spisku dobavljača nalazi se ukupno 21 račun u vrijednosti od 83.476,53 KM, što znači da je kampanja bila raspoređena na više različitih usluga i više poslovnih subjekata. Pojedinačno najveće isplate otišle su firmama Creative d.o.o. za štampanje plakata i njihovo postavljanje u iznosu od 17.608,50 KM, Elite Media Group za ostale troškove promidžbe u iznosu od 12.261,60 KM, zatim F4 Solution koja je za isti segment dobila 10.000 KM, te Hrvatskom amaterskom kazalištu za organizaciju i održavanje predizbornih skupova 9.300 KM. Ovakav pregled troškova može poslužiti kao vrijedan uvid u to kako političke stranke raspoređuju sredstva u završnici kampanje.

Zašto je blokada računa važna za političku transparentnost

Javno dostupni podaci Centralne banke BiH ne otkrivaju ko je tražio blokadu računa HDZ-a 1990 niti zbog kojeg konkretnog iznosa je ona uvedena. To je, međutim, uobičajeno u javnim registrima, jer takvi sistemi najčešće prikazuju status računa, a ne i kompletnu dokumentaciju koja stoji iza samog naloga za blokadu. Razlog može biti porezni dug, sudska presuda, neizmirena obaveza prema dobavljaču, izvršni postupak ili drugi oblik prinudne naplate. Upravo zbog toga sama činjenica blokade nije dovoljna da bi se odmah zaključilo o prirodi problema, ali je dovoljno ozbiljna da izazove interes javnosti i institucija.

U političkoj praksi Bosne i Hercegovine blokada računa često znači mnogo više od tehničkog finansijskog zastoja. Ona može otežati svakodnevno funkcionisanje stranke, isplatu obaveza prema zaposlenima i saradnicima, kao i podmirivanje zaostalih računa prema medijima, štamparijama i organizatorima događaja. Ako se blokada dogodi nakon kampanje, kao što sugerišu dostupni podaci, onda se posebno otvara pitanje da li su svi troškovi izbornog procesa uredno zatvoreni i da li je stranka ušla u postizborni period s obavezama koje nisu bile podmirene na vrijeme.

Detaljniju sliku o tome šta se zaista dogodilo javnost će moći dobiti tek nakon što Služba za reviziju Centralne izborne komisije BiH pregleda godišnja finansijska izvješća za 2026. godinu. Tada bi revizori trebalo da utvrde ne samo da li je stranka tačno prikazala prihode i rashode, već i da li je poslovala u skladu sa propisima u trenutku kada su računi blokirani. Revizija bi mogla pokazati i da li postoje neizmirene obaveze prema dobavljačima, jesu li svi troškovi kampanje dokumentovani na odgovarajući način i da li je bilo nepravilnosti u rasporedu sredstava.

U političkom i javnom smislu, slučaj HDZ-a 1990 pokazuje koliko je finansijska disciplina važna za kredibilitet jedne stranke. Kada su računi blokirani, a razlozi nisu odmah dostupni javnosti, raste potreba za dodatnim objašnjenjima i transparentnošću. Zato će svaki naredni dokument, revizorski nalaz ili zvanično saopštenje imati veliku težinu. Ako sama stranka ne objasni zašto je došlo do blokade, javnost će odgovor čekati od institucija koje nadziru finansijsko poslovanje političkih subjekata. A upravo taj odgovor mogao bi pokazati da li je riječ o kratkotrajnom administrativnom problemu ili o ozbiljnijem finansijskom poremećaju u radu stranke.