Sportski uspjeh BiH u Zenici i medijska šutnja u dijelu Republike Srpske
Dok je fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine u Zenici slavila jedan od svojih najvažnijih rezultata u posljednje vrijeme, reakcije u javnom prostoru nisu bile jednake širom zemlje. Pobjeda nad Rumunijom rezultatom 2:1, kojom su izabranici Bosne i Hercegovine izborili plasman u baraž za elitnu A diviziju UEFA Lige nacija, izazvala je veliko zadovoljstvo među navijačima, sportskim radnicima i ljubiteljima fudbala. Ipak, dio medija u bh. entitetu Republika Srpska taj događaj je gotovo potpuno zaobišao, što je odmah otvorilo pitanje uređivačke politike i odnosa prema uspjesima državnih selekcija.
Ono što je posebno upadljivo jeste činjenica da se nije radilo o običnoj pobjedi u prijateljskom susretu ili utakmici bez značaja, nego o rezultatu koji je za bh. fudbal imao širi simbolički i sportski značaj. Na terenu Bilinog polja, gdje je atmosfera bila nabijena emocijama, mlada i energična ekipa pokazala je karakter, a golovi Benjamina Tahirovića i Esmira Bajraktarevića osigurali su trijumf koji je mnogi doživljavaju kao potvrdu da reprezentacija ulazi u novu fazu razvoja. Upravo zato je izostanak tog uspjeha iz vodećih sportskih rubrika pojedinih medija izazvao dodatnu pažnju javnosti.
Šta su objavili RTRS, ATV i Glas Srpske
Pregled sportskih rubrika na portalima RTRS-a, ATV-a i Glasa Srpske pokazuje gotovo isti obrazac: fokus je usmjeren na teme koje nemaju nikakve veze s velikim uspjehom reprezentacije Bosne i Hercegovine. Umjesto izvještaja iz Zenice, čitaoci su jutro nakon utakmice mogli vidjeti naslove o reprezentaciji Srbije, domaćim košarkaškim dešavanjima i klupskim pričama iz regiona. Na naslovnicama nije bilo ni kratke najave, ni fotografije sa Bilinog polja, ni osnovne informacije o rezultatima i plasmanu bh. tima.
Na javnom servisu Republike Srpske sportska rubrika otvorena je vijestima o porazu mladih fudbalera Srbije od Poljske, mogućim protivnicima Srbije u baražu Lige nacija i košarkaškim pričama koje se odnose na regionalni kontekst. Među izdvojenim sadržajima našle su se i vijesti o rekordima i porazima klubova poput Partizana i Crvene zvezde u Euroligi, ali ne i informacija o utakmici koja je za Bosnu i Hercegovinu imala državni i sportski značaj. Takav izbor tema pokazuje koliko je uređivački prioritet ovih kuća udaljen od interesa vlastite publike kada je riječ o reprezentaciji Bosne i Hercegovine.
Ni portal Alternativne televizije nije odstupio od sličnog obrasca. U sportskom dijelu su dominirali tekstovi o mogućim rivalima Srbije u baražu, naslovnice o „novom sunovratu Srbije“, kao i sadržaji vezani za Borac i košarkaške teme iz regije. Posebno mjesto zauzela je priča o dočeku Igokee u Moskvi i nastavku saradnje s ruskim klubovima, što je još jednom potisnulo bilo kakav sadržaj o reprezentaciji BiH. Drugim riječima, čitalac koji bi se oslonio samo na ove medije mogao bi steći utisak da je zenički meč bio potpuno nevažan, iako je riječ o jednom od najznačajnijih rezultata u aktualnom ciklusu.
Glas Srpske jedini spomenuo pobjedu, ali tek usput
Za razliku od RTRS-a i ATV-a, Glas Srpske je objavio kratku agencijsku informaciju o trijumfu Bosne i Hercegovine nad Rumunijom. Međutim, i ta vijest je bila sklonjena daleko od vidljivog dijela sportske rubrike, praktično na drugu stranicu, bez jačeg tretmana i bez uredničkog naglašavanja važnosti rezultata. U savremenom medijskom prostoru, posebno na portalima, pozicija vijesti često govori jednako mnogo kao i sam naslov, pa je ovakav potez dodatno pojačao dojam da se uspjeh reprezentacije BiH tretira kao nepoželjna ili barem nebitna tema.
Takav pristup ne može se posmatrati samo kao slučajan propust. Kada se istovremeno nalaze prostor za analize o Srbiji, regionalnim klubovima i košarkaškim temama, a nema mjesta za državni tim Bosne i Hercegovine koji ostvaruje historijski važan rezultat, onda se stvara jasna slika uređivačkog prioriteta. U javnosti se zato ponovo otvorila rasprava o tome koliko su pojedini mediji spremni ignorirati sve što nosi oznaku BiH, čak i kada je riječ o sportu, koji bi po prirodi stvari trebalo da bude prostor zajedništva, takmičenja i profesionalnog izvještavanja.
Politički kontekst i odnos prema uspjesima reprezentacije BiH
Ovakvo medijsko ponašanje nije izolovan slučaj. U BiH, gdje su mediji često snažno povezani s političkim centrima moći, sportski rezultati nerijetko dobijaju i političku dimenziju. Kada reprezentacija BiH pobijedi, to za dio javnosti predstavlja zajednički uspjeh svih građana, dok za dio medija i političkih struktura takav rezultat očigledno ne odgovara narativu koji pokušavaju graditi. Upravo zato se i sportske vijesti filtriraju kroz ideološku prizmu, a ne kroz standarde profesionalnog novinarstva.
Važno je podsjetiti da je i predsjednik Nogometnog saveza BiH Vico Zeljković, inače sestrić Milorada Dodika, javno čestitao reprezentativcima nakon pobjede nad Rumunijom. On je naglasio da je riječ o završetku godine na najljepši mogući način i da su rezultati reprezentacije obilježili najuspješniji period bh. nogometa. Takva izjava dodatno pokazuje koliko je bilo prirodno očekivati da mediji u RS-u ovaj uspjeh ipak prikažu kao važnu sportsku vijest, bez obzira na političke razlike ili interpretacije.
Međutim, umjesto toga, javnost je dobila još jedan primjer selektivnog informiranja. Čini se da za određene uređivačke politike uspjesi Bosne i Hercegovine postaju vidljivi samo onda kada ih nije moguće potpuno zaobići. To nije samo pitanje jednog portala ili jedne naslovnice, već širi problem odnosa prema identitetu države, prema njenim institucijama i prema sportistima koji nose dres s državnim grbom. Kada se ignorira reprezentacija, ne ignorišu se samo igrači, već i građani koji u tom timu vide simbol pripadnosti i zajedničkog uspjeha.
Zašto je ovakav pristup problematičan
U sportu, više nego u mnogim drugim oblastima, postoji očekivanje da će rezultati biti priznati bez obzira na politiku. Fudbalska utakmica u Zenici nije bila politički skup, nego sportski događaj koji je donio radost navijačima i potvrdio kvalitet rada stručnog štaba i igrača. Zato je ignorisanje takvog rezultata problematično ne samo za medijsku vjerodostojnost, nego i za osnovno povjerenje publike u informisanje. Kada novinari i urednici svjesno izostave važan događaj, oni ne utiču samo na dnevnu agendu, nego i na način na koji publika doživljava sopstvenu državu i njene uspjehe.
Ovaj slučaj pokazuje i koliko su sportske redakcije postale produžena ruka političke selekcije sadržaja. Umjesto da budu prostor gdje se bilježe istorijski trenuci, sportski portali i rubrike pojedinih medija u RS-u sve češće služe kao filter kroz koji prolaze samo one vijesti koje se uklapaju u unaprijed postavljeni okvir. Zato je i pobjeda nad Rumunijom, iako sportski briljantna i rezultatski važna, ostala gotovo nevidljiva u dijelu javnog prostora koji bi, u normalnim okolnostima, morao prvi da je istakne.
Na kraju, ostaje činjenica da je fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila veliki rezultat, dok su mediji pod snažnim utjecajem politike izabrali da o tome šute ili da vijest sakriju. To mnogo govori o stanju medijskog pluralizma, ali i o tome koliko je teško u takvom okruženju odvojiti sport od dnevne politike. Ipak, bez obzira na uređivačke odluke pojedinih redakcija, rezultat iz Zenice ostat će zapisan kao važan trenutak bh. fudbala, a publika će pamtiti i pobjedu i pokušaj da se ona prešuti.












