U jednoj godini islamskog lunarnog kalendara bajramuju se dva bajrama. Prvi bajram je ramazanski i traje tri dana 1., 2., i 3. dan ševvala. Drugi bajram je Kurban – bajram ili Hadžijski bajram. Traje četiri dana i obilježava se 10., 11., 12., i 13. dan zul-hidždžeta. Pored onih uobičajenih doktriniranih i pravnih propisa, bajram ima i adabe koji su međusobno neodvojivi.
Okupati se radi bajrama
Lijepo je očistiti se i okupati, oprati zube, obući najljepše odjelo, namirisati mirisom, jer je to dan velikog skupa sa velikim brojem muslimana, većim od broja na džumi-namazu. Ibn Abbas, r.a. prenosi: „Allahov Poslanik bi se okupao na Ramazanski i Kurbanski bajram.“
Pojesti nešto i popiti prije izlaska iz kuće radi klanjanja bajram-namaza
Jelo kod kurbanskog bajrama treba ostaviti do iza bajram-namaza. Ovo se odnosi na one koji kolju kurbane. Lijepo je, dakle, da se ne jede prije nego što se klanja kurban bajram-namaz. Međutim, po odabranom mišljenju, nije mekruh jesti prije bajram-namaza. Jedenje datula je mustehab zato što je u tome slijeđenje Poslanikove, a.s., prakse i zato što su one hranjive i lahke za probavu.
Učenje tekbira na putu do džamije
Lijepo je učiti tekbire uoči bajrama i tako činiti sve do početka kurbanskog bajram-namaza. Po mišljenju Ebu Hanife, tekbiri se putem neće učiti naglas, a mišljenje je utemeljeno na osnovu riječi Uzvišenog: „I spominji Gospodara svoga ujutro i naveče u sebi ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas.“
Čestitanje bajrama
Čestitanje bajrama vrši se poslije klanjanja bajram-namaza. Muhammed ibni Zijad Ilhani kaže: „Imao sam priliku vidjeti Ebu Umameta Bahiliju kako izražava čestitku ashabima na vrijeme bajrama riječima: ‘Tekabbelellahu minna we minkum – Neka Allah primi i od nas i od vas.“
U trdiciji Bošnjaka čestitanje Bajrama je preuzeto od Osmanlija, nema šerijatske prepreke čestitati i riječima na maternjem jeziku.
Klanje kurbana
Kurban je propisan normama Kur’ana, hadisa i konsenzusa, druge godine po Hidžri kao vid obredoslovlja. U Kur’anu se kaže: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.“
U najpoznatijem komentaru ovoga ajeta spomenuta molitva se odnosi na bajram, a klanje kurbana na bajramsko prinošenje žrtve. Aiša prenosi, a Hakim Madždže i Tirmizi bilježe:„Ademov potomak na dan žrtve ne može učiniti Allahu draže djelo od prolijevanja krvi kurbana koji će na Sudnjem danu doći sa rogovima, vunom i dlakom. Njegova krv padne kod Allaha i prije nego što se prospe na zemlju.“
Požuriti sa klanjem kurbana
Prenosi se od Džabira da je rekao: „Kada bi Muhammed, a.s., klanjao bajram-namaz, proučio bi hutbu i čim bi završio, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani koje bi zaklao.“ U nekim izvorima se spominje da je lijepo od tog mesa pripremiti hranu za svoju porodicu.
Kurban za umrle
Ono što se prakticira kod Bošnjaka, a što je rezultat prakticiranja Poslanikovog, a.s., sunneta je i prinošenje kurbana za umrle. Prenosi se da je Alija, r.a., klao dva kurbana. Kada je upitan zašto to čini odgovori: „Poslanik, a.s., mi je oporučio da koljem kurban za njega, i ja to činim.“
Zijareti komšija, rođaka i prijatelja
Kao što svaki namaz u džematu u svojoj osnovnoj ulozi ima za cilj zbližavanje ljudi i poboljšanje njihovih odnosa, tako i bajram namaz za cilj ima isto. Posjećivanje ljudi međusobno je normalna i potrebna stvar koju zahtijeva naša ljudskost. Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., a on od Poslanika, a.s., da je neki čovjek posjetio drugoga u nekom selu. Uzvišeni Allah je poslao meleka da ga zaustavi na putu (melek je bio u ljudskom obliku) kada je došao do njega, upitao ga:„Gdje si se uputio?“; odgovorio mu je: “Želim da obiđem svoga brata u nono selo.“ Upitao ga je: „Imaš li ti kakav interes da pridobiješ od njega?“; rekao je: „Ne. Nemam, samo sam ga zavolio u ime Allaha.“ Melek mu kaza:“Ja sam Allahov poslanik tebi da te obavijestim da te Allah zavolio kao što si ti brata zavolio u Njegovo ime.“
Dakle, posjete su pohvaljene i potrebne. Njima se postižu dobri bratski i međukomšijski odnosi.
Negativne pojave tokom bajrama
Izostanak duhovne dimenzije
Obilježavanje bajrama u novije vrijeme je dovelo do raskalašenosti, bludničenja, pijanstva, pa čak i ubistava za vrijeme bajrama. Neshavtljivo je da neki mubarek dane koriste za otvoreni nemoral, bestidnost, raskalašenost, pijanstvo i bludničenje. Dani bajrama su dani učenja tekbira s kojima zahvaljujemo Allahu na blagodatima kojima nas je obdario, a ne šejtanski dani koji se koriste da bi se napakostilo Dragom Bogu. Ispijati ogromne količine alkohola, raskalašeno se ponašati, pa čak i tuđe živote ugrožavati, posebno je opasno u danima bajrama, jer su to blagoslovljeni, Božijim obiljem ispunjeni dani. Važno je napomenuti da islamske ustanove na našim prostorima trebaju preuzeti inicijativu na edukaciji muslimaskog stanovništva o značenju i značaju bajrama.
Izvor: “Bošnjački običaji u svjetlu sunneta“ – dr. Hajrudin Balić
Za Akos.ba priredila: Adela Kukić
