Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić nedavno je iznio vrlo jasne i argumentovane stavove o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu djelovanja Milorada Dodika i njegovih saradnika. Njihove posljednje aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju ozbiljan udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Naime, Dodik, zajedno sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, krenuo je putem koji nema povratka. Njihov pokušaj da suspenduju rad ključnih državnih institucija poput VSTV-a, državnog suda i SIPA-e na teritoriji entiteta Republika Srpska predstavlja jasno definisano krivično djelo prema Članu 156. Krivičnog zakona BiH. Taj član propisuje da će svako ko pokuša nasilno ili na drugi protivpravan način izmijeniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ili svrgnuti njene najviše institucije, biti osuđen na najmanje pet godina zatvora.
Kurtćehajić je o ovoj temi govorio na akademskom diskursu posvećenom višegodišnjim napadima Dodika na Ustav BiH, gdje je detaljno obrazložio kako Ustav Bosne i Hercegovine, kroz član 3. stav 5., omogućava dodatne nadležnosti koje ojačavaju državni aparat. Dodik i njegov tim, kako tvrdi Kurtćehajić, konstantno se pozivaju na tzv. izvorni Dejtonski sporazum, potpisan 14. decembra 1995. godine, pokušavajući opravdati svoje političke poteze. Međutim, akademik jasno naglašava da takva tumačenja predstavljaju manipulaciju i pravno nasilje.
Posebno bitan aspekt koji Kurtćehajić ističe odnosi se na činjenicu da su sve nadležnosti koje su nakon Dejtona prenesene na državni nivo predate uz saglasnost entiteta. No, pokušaji da se te nadležnosti vrate entitetima nisu predviđeni Ustavom Bosne i Hercegovine. Takve odluke može donijeti isključivo Parlamentarna skupština BiH, a nikako pojedini entitet.
Također, Kurtćehajić podsjeća na jedan veoma važan dio ustavnog okvira koji se često zanemaruje. Riječ je o trećem segmentu odredbi o dodatnim nadležnostima koji omogućava da Bosna i Hercegovina preuzme nadležnosti potrebne za:
- očuvanje suvereniteta
- zaštitu teritorijalnog integriteta
- garantovanje političke nezavisnosti
- očuvanje međunarodnog subjektiviteta države.
Ono što je ključno, jeste da za implementaciju ove odredbe nije potrebna entitetska saglasnost. Dovoljno je da visoki predstavnik, na osnovu Aneksa 10., član 5. Dejtonskog sporazuma, procijeni koje su to nadležnosti nužne za stabilnost države i da ih prenese na nivo Bosne i Hercegovine. Nažalost, prema mišljenju Kurtćehajića, ova pravna mogućnost do sada nikada nije iskorištena, iako postoji potencijal da država preuzme ključne sektore poput:
- Jedinstvene policije
- Nauke i obrazovanja
- Sporta i kulture
- Ostalih oblasti koje bi učvrstile integritet države.
Da bi se ovaj mehanizam aktivirao, potrebna je politička volja i pritisak pro-bosanskih snaga, jer ova odredba ima potencijal da značajno doprinese stabilnosti Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da preživi trenutnu političku krizu.
Dodikove radnje, uključujući suspenziju rada državnih institucija na prostoru entiteta RS, jasno pokazuju njegov pokušaj da zaštiti vlastitu poziciju. No, kako Kurtćehajić naglašava, time je ušao u zonu ozbiljnog kršenja zakona, čime zajedno sa Stevandićem i Viškovićem čini produženo krivično djelo. Situaciju dodatno pogoršava nacrt novog Ustava RS, koji Dodikovi saradnici nastoje usvojiti, što direktno razbija Dejtonski okvir i ugrožava samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Akademik otvara i pitanje odgovornosti 50 poslanika koji su glasali za taj nacrt, sugerišući da i njihova uloga u ovom procesu mora biti preispitana sa aspekta krivične odgovornosti.
Kao ključni izazov, Kurtćehajić vidi pitanje kako privođenje Dodika i njegovih saradnika sprovesti u praksi. Bez konkretne inicijative od strane sudske policije, uz eventualnu asistenciju SIPA-e i EUFOR-a, to će, kako smatra, biti izuzetno teško.
Vrijeme koje dolazi pokazaće konačan ishod, ali akademik jasno upozorava – ukoliko pravna država ne pronađe način da reaguje i sankcioniše ove poteze, Bosna i Hercegovina kakvu poznajemo bi mogla prestati postojati. U zaključku, Kurtćehajić naglašava da su dvije opcije pred Dodikom: ili će biti priveden pravdi, ili će potražiti utočište u zemlji poput Rusije, koja mu, prema svemu sudeći, jedina može ponuditi zaštitu od mogućih sankcija.
Ono što ostaje jasno iz izlaganja prof. dr. Suada Kurtćehajića jeste da Bosna i Hercegovina trenutno prolazi kroz jedan od svojih najizazovnijih trenutaka nakon rata. Međunarodna zajednica, ali prije svega domaće institucije, suočene su s historijskom odgovornošću da odlučno zaštite ustavni poredak i spriječe daljnju destabilizaciju države. Odluke koje se budu donosile u narednim sedmicama i mjesecima odredit će ne samo pravac političkog razvoja, već i sudbinu budućih generacija koje zaslužuju sigurnu, suverenu i pravno uređenu Bosnu i Hercegovinu.
