Ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, iznio je značajne detalje o neformalnim konsultacijama koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održalo o situaciji u Bosni i Hercegovini. Ovaj sastanak je uslijedio nakon pokušaja Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, i Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva BiH, da s podrškom ruskih diplomata pokrenu formalnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, njihova inicijativa nije donijela željeni ishod, pa je sastanak na kraju održan u formi neformalnih konsultacija.
Na sastanku je bilo jasno da su ruski diplomati nastojali ostvariti podršku za svoje stavove, ali su se našli u poziciji u kojoj nisu uspjeli ostvariti većinu. Prema riječima Lagumdžije, ruski ambasador bio je gotovo usamljen u svojim stavovima, dok su svi ostali učesnici jasno podržali suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Podrška međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu bila je neupitna, a posebno se isticala zajednička osuda Milorada Dodika. Ovaj sastanak je, kako navodi Lagumdžija, pokazao da je ruski pokušaj da destabiliziraju BiH bio osujećen, barem u ovoj fazi.
Lagumdžija je istakao da su ciljevi Rusije bili jasni: prvo, željeli su se riješiti OHR-a (Ureda visokog predstavnika), a zatim i pokušali dovesti do promjena u ključnim institucijama BiH, poput Ustavnog suda. Ovaj pokušaj destabilizacije trebao je voditi ka uspostavljanju novih realnosti koje bi pogodovale secesionističkim težnjama Milorada Dodika. Međutim, zahvaljujući koordiniranim naporima bh. političara, uključujući Denisa Bećirovića i Elmedina Konakovića, planovi za rušenje temelja Bosne i Hercegovine nisu prošli.
Lagumdžija naglašava da se pred Bosnom i Hercegovinom nalazi “duže prvenstvo”, u kojem je važno da institucije BiH nastave raditi u skladu s ustavnim okvirom. Dodik je, prema njegovim riječima, promijenio svoju politiku i postao protivnik institucija koje je ranije pomagao graditi. Lagumdžija se prisjeća vremena kada je Dodik bio zagovornik za jačanje institucija BiH, kada je bio spreman da podrži ulazak zemlje u NATO i dalje integracijske procese. Međutim, sada je, smatra Lagumdžija, došlo do promjene u Dodikovoj političkoj agendi, a institucije koje je sam pomogao izgraditi sada se nalaze na udaru njegove politike.
Institucije BiH, iako krhke, pokazale su visok nivo odgovornosti i smirenosti u trenucima političkih pritisaka. Lagumdžija je pohvalio Bećirovića, Komšića i Konakovića za njihovu sposobnost da održe stabilnost u zemlji i da rade u interesu svih građana. Ističe da je važno da institucije i dalje zadrže svoju čvrstinu, jer se pred Bosnom ne nalazi samo politički izazov, već i sigurnosni. Zbog toga je neophodno da političari iz svih etničkih grupa u zemlji rade na zaštiti suvereniteta BiH.
Lagumdžija također komentira međunarodnu podršku BiH, koja dolazi od ključnih aktera poput Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Njegova poruka je jasna: ni jedna američka administracija neće dopustiti da Bosna i Hercegovina postane “balkanska Bjelorusija” i da se na Balkanu stvori prostor za ruske interese. Dodikovi pokušaji da ruši institucije i vrati BiH u period prije Dejtonskog sporazuma nisu samo opasni za stabilnost BiH, već mogu imati šire geopolitičke implikacije.
Zaključno, Lagumdžija smatra da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini ozbiljna, ali ne i beznadna. On vjeruje da je važno da zemlja i dalje slijedi proevropski put, iako je pred njom izazov da se odupre pokušajima destabilizacije i secesionizma. Potrebno je da politički lideri, uz podršku međunarodne zajednice, nastave graditi institucije koje će garantirati stabilnost i sigurnost BiH. U konačnici, Lagumdžija vjeruje da će politička stabilnost biti postignuta kroz koordinirani rad institucija i međunarodnu podršku, te da je budućnost Bosne i Hercegovine i dalje u njenoj euroatlantskoj integraciji.
Za kraj, važno je napomenuti da Bosna i Hercegovina, iako suočena s brojnim izazovima, ima prednost što posjeduje stabilne temelje institucija koje su rezultat međunarodnih napora i unutrašnjih reformi. Uloga međunarodne zajednice u očuvanju tih temelja ostaje ključna, a unutrašnja politička kohezija postaje sve važnija. U tom kontekstu, zemlja mora ostati fokusirana na strateške ciljeve i nastaviti suradnju s međunarodnim partnerima, kako bi osigurala dugoročnu političku i ekonomsku stabilnost. Bit će važno i dalje smanjivati utjecaj destruktivnih političkih faktora, poput Milorada Dodika, koji svojim postupcima pokušava destabilizirati zemlju. Unatoč svim preprekama, Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku da pokaže svijetu svoju otpornost i sposobnost da izdrži, te da nastavi put ka europskoj integraciji, što bi bila najbolja garancija za njezinu sigurnost i prosperitet.
