U posljednjem razdoblju, politička situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) ponovno je postala glavna tema međunarodne zajednice. Iako je globalna pažnja usmjerena prema krizama u Ukrajini, Kini, i carinskim ratovima, Balkan i BiH ostaju područja koja izazivaju značajne zabrinutosti. Politička situacija u BiH nikada nije bila stabilna, a trenutačni razvoj događaja još jednom potvrđuje tezu da država nije u stanju postići dugoročnu stabilnost.
Jedan od ključnih događaja bio je osuda Milorada Dodika, lidera srpskog entiteta u BiH. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora, s mogućnošću da kaznu otkupi za 18 tisuća eura, te šest godina zabrane političkog djelovanja zbog njegovih akcija koje su se kretale prema “nepoštovanju i podrivanju odluka” visokog predstavnika za BiH. Presuda nije iznenadila EU, ali se u Bruxellesu priznaje da bi mogla imati značajan utjecaj na političke tenzije u BiH i šire. Već je jasno da iza Dodika stoji i Beograd, što izaziva strah od daljnje destabilizacije.
Unatoč presudi, Dodik nije pokazao znakove povlačenja. Nastavio je s prijetnjama o secesiji, tvrdeći da BiH nije životna opcija za Republiku Srpsku. U njegovim političkim izjavama može se uočiti jasna povezanost s prošlim vremenima, pa tako poziva na vraćanje na ideje Herceg-Bosne i pokretanje novog projekta koji bi mogao podijeliti BiH. Njegova ponuda Hrvatima da podrže projekt trećeg entiteta, koji bi uključivao teritorijalnu podjelu zemlje, naišla je na određene reakcije, ali se jasno vidi da Hrvati u BiH nisu voljni nasjesti na ovu ponudu.
Dodik nije ostao pasivan ni u diplomaciji, koristeći veze s prijateljskim zemljama poput Mađarske i Rusije da bi podržao svoje političke stavove. Iako Rusija nije imala formalnu moć da smijeni visokog predstavnika za BiH, ona je pokazala želju da se stavi na dnevni red međunarodnih tijela situacija u BiH. S druge strane, Dodikova politika nije naišla na pozitivan odgovor u većini zapadnih država. Predstavnici EU i SAD-a podupiru teritorijalnu cjelovitost BiH, no već dugo izostaje konkretna reakcija na Dodikove postupke.
No, i unatoč tome, Dodik nije bio usamljen u svojim planovima. Čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, dugo je bio politički partner Dodiku, iako je izostao jasan politički stav prema presudi. Iako Čović nije iznosio konkretne izjave u vezi s presudom, jasno je da ga Dodikova politika ne smeta, jer je već dugogodišnji partner u političkim igrama koje se vode između Beograda i Zagreba. Međutim, postoji zabrinutost da će Dodik svojim postupcima ponovo podijeliti Hrvate i Bošnjake u BiH, stvarajući napetosti koje mogu trajno destabilizirati zemlju.
Dodikovo ponašanje postavlja pitanja o njegovim stvarnim motivima. Mnogi analitičari smatraju da iza njegovih prijetnji i destabilizirajućih izjava ne stoji samo politika prema BiH, već i njegov osobni politički interes. Naime, već dulje vrijeme se spominje da su Dodiku prioritet njegova osobna sigurnost i politička pozicija, a ne opstojnost Republike Srpske. Izvori tvrde da Dodik možda pokušava iskoristiti trenutnu situaciju da bi osigurao svoj opstanak u političkom životu, čak i po cijenu daljnje destabilizacije BiH.
U ovom političkom okruženju, ključnu ulogu igra i međunarodna zajednica. Sjedinjene Američke Države (SAD) i EU imaju jasan interes da podrže stabilnost BiH, ali također suočavaju s izazovima kako postupiti prema liderima poput Dodika. Zbog njegovih veza s Rusijom i Kinom, BiH postaje geopolitički osjetljivo područje. Strah od širenja ruskog i kineskog utjecaja na Balkanu, dodatno je povećao međunarodni pritisak na političke lidere u BiH, uključujući Dodika i njegove saveznike.
Međutim, trenutna situacija u BiH također ukazuje na velike političke nesuglasice unutar same zemlje. Dodik i Čović možda izgledaju kao strateški partneri, ali njihova međusobna dinamika nije bez napetosti. Čović se čini poput političkog vođe koji ne može ići do kraja u svojim stavovima iako je bio suodgovoran za stvaranje Herceg-Bosne. Politička budućnost BiH, dakle, nije samo u rukama Dodika, već i u sposobnosti međunarodne zajednice da osigura dugoročni mir i stabilnost.
Zaključno, presuda Miloradu Dodiku nije samo pravni proces, već i ključni trenutak za budućnost BiH. Iako je politički kontekst specifičan, jasno je da će daljnje destabiliziranje zemlje imati dalekosežne posljedice, ne samo za BiH, nego i za cijeli Balkan. Međunarodna zajednica mora djelovati na način koji će smanjiti rizik od daljnje polarizacije i omogućiti povratak dijalogu i stabilnosti.
