U najnovijem tekstu, autor Andrej Nikolaidis razmatra trenutnu političku situaciju koja se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, te njegov odnos prema zapadnim političarima, naročito prema američkim dužnosnicima. Tema se fokusira na političke poteze koje Dodik povlači u vezi sa otcjepljenjem Republike Srpske, što izaziva različite reakcije, a posebno je izazvano njegovim odnosima s nekadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i trenutnim liderima SAD-a. Autor opisuje kako se Dodik našao u situaciji gdje je izgubio podršku ključnih američkih političara, koji su ga optužili za podrivanje stabilnosti BiH.
Na početku članka, autor detaljno prikazuje izjave Marka Rubija, američkog senatora, koji je optužio Dodika za destabilizirajuće ponašanje koje podriva sigurnost i stabilnost BiH. Rubijo poziva partnere u regiji da se suprotstave ovom ponašanju, čime se zapravo upućuje poruka Srbiji, konkretno Aleksandru Vučiću, da zadrži neutralnost i ne miješa se u unutrašnje političke procese BiH. Dodik je, naravno, burno reagirao na Rubijeve optužbe putem društvenih mreža, no ubrzo je povukao svoje izjave, pokazujući da ipak nije mogao ignorirati ozbiljnost situacije i mogućnost daljih političkih reperkusija.
Dodik je također bio na meti drugih američkih političara, uključujući i En Voren, kongresnicu koja ga je oštro osudila kao brutalnog kriminalca. Njezine riječi dodatno naglašavaju stav SAD-a prema njegovim postupcima, s naglaskom na to da Dodik mora biti zaustavljen prije nego što nastavi s razbijanjem Bosne. Uz sve ove optužbe, najnoviji udarac Dodik je doživio od Čaka Greslija, visokog američkog senatora, koji je rekao da separatizam, koji Dodik navodno podržava, podsjeća na društvene i političke turbulencije devedesetih, što izaziva osjećaj straha i zabrinutosti kod mnogih građana, s posebnim naglaskom na prošla tragedijska iskustva.
Za Dodika, kojem je velika podrška u prošlosti dolazila od strane Donalda Trumpa, trenutna situacija predstavlja ozbiljan politički udarac. Naime, njegov odnos prema Trumpu bio je očigledan kroz simbole podrške, poput nošenja MAGA kapa i isticanja Trumpovog imena na zgradama. Ipak, trenutna situacija pokazuje da, bez obzira na dodijeljenu pažnju koju je Dodik imao od strane američke administracije pod Trumpom, novi smjer politike pod Joe Bidenom i njegovim suradnicima pokazuje da Dodik više nije prioritet u američkoj spoljnoj politici.
Nikolaidis podsjeća na to da je bivša administracija Donalda Trumpa stvarala iluziju da će se ostvariti velikodržavne ambicije, naročito u vezi s Kosovom i Bosnom i Hercegovinom. Međutim, dolazak Bidena i njegova administracija imaju sasvim drugačiji pristup Balkanu, što jasno pokazuje kroz posljednje političke poteze prema Republike Srpskoj i njezinim liderima. Ove promjene donose ozbiljne političke posljedice, a Dodik se našao u nezavidnoj situaciji, suočen s novim političkim realnostima koje ga prisiljavaju da preispita svoju poziciju na internacionalnoj političkoj sceni.
Kroz sve ove političke turbulencije, autor naglašava da Bosna i Hercegovina ostaje suočena s neizvjesnim izazovima u svojoj političkoj i teritorijalnoj stabilnosti. Dodikove ambicije o otcjepljenju Republike Srpske, potaknute njegovim čestim sukobima s federalnim vlastima BiH, više ne prolaze neopaženo, jer sve više međunarodnih faktora uključuje u svoj stav prema njegovim postupcima. Pitanje koje se postavlja jest: kako će međunarodna zajednica reagirati na ove izazove i hoće li smiriti ove političke napetosti koje prijete stabilnosti cijele zemlje?
U zaključku, sve ove političke tenzije i promjene podcrtavaju krhkost političke situacije na Balkanu, gdje Dodik i Republika Srpska ostaju u središtu međunarodnih pregovora i pritisaka. Dok se političke strategije i međunarodne politike mijenjaju, pitanje teritorijalnog integriteta BiH ostaje u fokusu, što će odrediti smjer budućih političkih odluka, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni.
Na kraju, situacija u Bosni i Hercegovini ostaje izuzetno dinamična i neizvjesna. Dok se Dodikovi politički planovi suočavaju s velikim međunarodnim pritiscima, posebno od strane Sjedinjenih Američkih Država, postavlja se pitanje hoće li njegovi postupci, uključujući nastojanje za separatizmom i otcjepljenjem Republike Srpske, imati dugoročne posljedice na stabilnost zemlje. Ovisno o tome kako se političke snage u BiH budu razvijale, može doći do daljnjih eskalacija ili, pak, do pokušaja dijaloga i kompromisa između entiteta. Iako međunarodna zajednica očito poduzima korake kako bi spriječila destabilizaciju, prava i slobode građana, te očuvanje unutarnjeg mira, i dalje ostaju najsvjetliji cilj kojem BiH mora težiti.
