U posljednjih nekoliko dana politička scena Bosne i Hercegovine suočila se sa neobičnim razvojem događaja koji su dodatno podgrijali ionako napetu atmosferu. Fokus pažnje bio je usmjeren na Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i njenog dosadašnjeg direktora Darku Ćuluma, čija ostavka i dalje izaziva različita tumačenja i pravno-administrativne dileme.
Naime, sjednica Vijeća ministara BiH, na kojoj je trebalo da se raspravlja o Ćulumovoj ostavci, nije ni započela. Razlog tome bio je izostanak saglasnosti ministara prilikom usvajanja dnevnog reda. S jedne strane, ministri koji dolaze iz reda SNSD-a predložili su da se dnevni red ograniči isključivo na prihvatanje ostavke Darka Ćuluma. S druge strane, ministri iz bošnjačkog korpusa, predvođeni Zukanom Helezom, insistirali su da se, pored razrješenja dosadašnjeg direktora, odmah odluči i o imenovanju vršioca dužnosti na čelu SIPA-e. Budući da se dvije strane nisu usaglasile, sjednica je otkazana.
Ovakva situacija stvorila je pravi pravni vakuum i otvorila niz pitanja. Ako bi ostavka bila prihvaćena bez imenovanja novog vršioca dužnosti, SIPA bi, faktički, ostala bez rukovodstva. Posebno problematično postaje to što je Ćulum prenio svoje ovlasti na članove svog kabineta. Međutim, ukoliko bi on zvanično bio razriješen, takva ovlaštenja više ne bi imala pravnu snagu. Upravo zbog toga ministri iz reda bošnjačkog naroda zahtijevaju da se oba pitanja rješavaju paralelno, čime bi se izbjegla institucionalna blokada.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je MUP Republike Srpske objavio kako je Darko Ćulum, iako formalno još uvijek direktor SIPA-e, već postao dio njihovog tima. Prema zvaničnom saopštenju MUP-a RS, Ćulum je prihvatio poziv institucija Republike Srpske, podnio ostavku u SIPA-i i aplicirao za prelazak u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Ovo saopštenje izazvalo je niz reakcija, jer pravno gledano, Vijeće ministara još nije prihvatilo njegovu ostavku, što formalno znači da je on i dalje na čelu SIPA-e.
Kako bi dodatno pojasnio svoj stav, Ćulum je sam izjavio da, iako nije zvanično zaposlenik MUP-a RS, smatra da Vijeće ministara ne treba raspravljati o njegovoj ostavci, budući da se radi o neopozivoj ostavci, odnosno o razrješenju koje je zatraženo na njegov lični zahtjev. Međutim, pravno gledano, procedura zahtijeva da Vijeće ministara BiH donese formalnu odluku o prihvatanju te ostavke, što u ovom trenutku nije urađeno.
U međuvremenu, Ćulum je donio odluku kojom ovlašćuje dvije osobe iz svog kabineta da preuzmu određene ovlasti:
- Novaka Mijovića, savjetnika za operativni rad,
- Vahidina Šahinpašića, savjetnika za saradnju, logistiku i obuke.
Njima je omogućeno da, u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, potpisuju akte iz nadležnosti SIPA-e. Ipak, ostaje pitanje koliko su ova ovlaštenja validna ako Ćulum zvanično napusti funkciju bez imenovanja nove osobe na njegovo mjesto.
Ova situacija najbolje oslikava koliko su politički odnosi u BiH trenutno složeni, a institucije nerijetko blokirane upravo zbog nedostatka konsenzusa među predstavnicima konstitutivnih naroda. U ovom slučaju, radi se o ozbiljnoj instituciji sigurnosti na državnom nivou, što dodatno pojačava značaj i težinu trenutnog zastoja.
Za SIPA-u, kao jednu od ključnih agencija u očuvanju reda i zakona, ovakvo stanje je posebno nezgodno jer ostavlja prostor za institucionalnu prazninu. U trenutku kada su politički i pravosudni odnosi između entiteta na visokom nivou napetosti, jasno je koliko je važno da rukovodstvo agencije bude jasno definisano.
Zaključno, cijela ova situacija pokazuje koliko pravno-administrativni procesi mogu biti zloupotrijebljeni ili zakočeni zbog političkih razmirica. Neophodno je da relevantni akteri u što kraćem roku pronađu rješenje koje će osigurati nesmetano funkcionisanje SIPA-e, kako bi se izbjegla institucionalna kriza koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na sigurnosnu i političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Ukoliko se ovakve situacije nastave bez rješenja, BiH će se suočiti sa sve dubljim pravnim i političkim blokadama koje prijete da dodatno oslabe ionako krhku funkcionalnost državnih institucija.
Hvala vam na čitanju!
