Reakcije na društvenim mrežama nakon posljednjeg istupa Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne prestaju. Ovaj političar je ponovo izazvao pažnju javnosti, ovoga puta hvaleći novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Dodik je, naime, iznio nadu da bi mogao biti uklonjen s “crne liste” koju je tokom svog prvog mandata Trumpova administracija postavila protiv njega. Njegova izjava izazvala je brojne reakcije i komentare na društvenim mrežama, ali su neki od njih izazvali posebnu pažnju.
U svom istupu, Dodik je govorio o navodnom malignom utjecaju organizacija poput USAID-a, koje su, prema njegovim riječima, s američkim novcem finansirale borbu protiv Donalda Trumpa. On je optužio te organizacije da su se, pod plaštom borbe za ljudska prava i demokraciju, zapravo bavile korupcijom i političkom manipulacijom, dok su istovremeno nastojale da potkopaju kulturološke i vjerske vrijednosti.
Dodik je naglasio kako su on i njegovi saveznici, među kojima se izdvajaju Viktor Orban i premijer Fico, dokazali da istinska borba za suverenitet i pravdu može pobijediti korumpirane lobističke mreže. Pozivajući na oslobađanje od tih organizacija, Dodik je istaknuo kako je zadovoljan što su učinili bar jedan mali korak prema ostvarivanju pravde, sugerirajući da je ovo početak kraja za USAID i slične strukture koje su, prema njegovim riječima, širile korupciju pod izgovorom širenja demokratije.
U svom govoru, Dodik je spomenuo i važnost očuvanja porodičnih vrijednosti, što je, prema njegovim riječima, bio jedan od razloga zašto se oduprli političkoj manipulaciji. Dodik je, također, poručio kako će se saradnja u Europi nastaviti, ali sa ciljem suprotstavljanja “lažnim autoritetima” i gradnje društava koja se temelje na istini, poštovanju i radu. Za kraj, Dodik je naglasio kako borba za ove vrijednosti još nije gotova, ali da će, u njegovim očima, pobjeda biti ostvarena.
Ova izjava izazvala je širok spektar reakcija na društvenim mrežama, i to uglavnom onih koji nisu iznosili uvredljiv sadržaj. Mnogi su komentirali Dodikovu izjavu, ali bez da prelaze granicu uvreda ili agresivnih napada. Neki su ga podržavali, smatrajući da je ispravno iznijeti takve stavove, dok su drugi kritikovali njegovu političku agendu, ukazujući na njegove veze s autoritarnim liderima i kontroverzne odluke koje su mu donijele kritike na međunarodnoj sceni.
Iako Dodik već godinama ima duboke političke veze sa srednjoeuropskim liderima poput Orbana, koji se često protive zapadnim političkim institucijama i vrednostima, njegove posljednje izjave o USAID-u i političkoj manipulaciji dodatno su podigle prašinu. Njegovo isticanje uloge porodičnih vrijednosti također je bilo u centru pažnje, jer se mnogi pitaju koliko su ove vrijednosti uistinu provodive u kontekstu njegove političke strategije.
Dodik je, dakle, pokušao povezati trumpovsku politiku s vlastitim političkim stavovima, smatrajući da bi nova administracija u SAD-u mogla imati koristi od njegove podrške, dok bi u isto vrijeme smanjila međunarodni pritisak na njega. Ova kombinacija političkog pragmatizma i ideološke borbe postavlja Dodika u još komplikovaniju poziciju, jer mora balansirati između podrške autoritarnim liderima i želje da zadrži pozicije na međunarodnoj sceni.
Za kraj, iako su reakcije na Dodikov istup bile raznolike, on je nastavio sa svojim političkim nastupima, bez obzira na to što su mnogi vidjeli u njegovim izjavama političku manipulaciju. Ovaj incident, još jednom, otvara pitanja o međunarodnoj politici, intervencijama zapadnih zemalja i utjecaju koji one imaju na političke procese unutar zemalja kao što je Bosna i Hercegovina. U svakom slučaju, Dodik će i dalje biti kontroverzna figura na političkoj sceni, a njegove izjave sigurno neće proći nezapaženo.
Dodikov istup također može biti shvaćen kao pokušaj da se reafirmira kao ključna figura u politici Republike Srpske i širem balkanskom kontekstu, posebno u vrijeme kada političke tenzije u regiji ponovno rastu. Njegovo pozivanje na savezništvo s Orbanom i Ficom pokazuje njegovu opredijeljenost za jačanje veza s autoritarnim režimima, što je izazvalo dodatne kritike iz zapadnih zemalja, ali i podršku onih koji smatraju da je protivljenje zapadnim institucijama ključ za očuvanje suvereniteta malih naroda. Njegovo priznavanje vrijednosti koje se temelje na tradiciji i patriotizmu privlači određene političke krugove, ali u isto vrijeme može biti shvaćeno kao kontradikcija u odnosu na demokratske standarde koje Zapad promovira. Iako mnogi smatraju njegove izjave kao politički potencijalnu igru, jasno je da je Dodik svjestan da bi podrška Trumpu i ostalim sličnim liderima mogla značiti povećanje internacionalne podrške za njegove stavove i smanjenje vanjskog pritiska. Time Dodik nastavlja širiti svoju političku agendu, u kojoj je kritika zapadnih institucija postala važan element njegove politike, koja se temelji na odbrani nacionalnih interesa i suvereniteta.
