Beogradski advokat i političar Čedomir Stojković dao je izuzetno snažan komentar na aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, koja se, prema njegovom mišljenju, sve više usmjerava prema djelomičnom ili potpunom otcjepljenju Republike Srpske. U intervjuu za Slobodnu Bosnu, Stojković tvrdi da je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, već implementirao plan za de facto secesiju tog entiteta, što je postalo očigledno čak i za one koji nisu duboko upućeni u političke tokove. Dodik, prema Stojkoviću, djeluje u interesu Ruske Federacije i najvjerojatnije po njihovom nalogu, jer Rusija ima strateške interese u destabilizaciji Evrope, posebno u kontekstu trenutne geopolitičke dinamike.
Stojković naglašava da Dodikove poteze ne treba promatrati samo kroz prizmu nedavne presude koja mu je izrečena. Presuda protiv Dodika nije bila uzrok njegovih secesionističkih poteza, nego samo povod koji je on iskoristio. U stvarnosti, Dodik je već godinama kršio Ustav Bosne i Hercegovine, naročito u segmentu koji se odnosi na međunarodnu politiku. Naime, Dodik je uspostavio potpunu neovisnost Republike Srpske u diplomaciji, uspostavivši bilateralne odnose s Rusijom i Mađarskom, mimo službenih institucija BiH, što je direktno suprotno Ustavu koji propisuje da vanjska politika bude u nadležnosti države.
U trenutnoj situaciji, Stojković smatra da bi bilo kakvi pokušaji međunarodne zajednice da smire situaciju bili besplodni jer su Dodikove akcije unaprijed planirane i potpomognute od strane Moskve. Rusija ima jasnu računicu, a ona se temelji na kreiranju problema unutar Evrope kako bi odvratila pažnju od Ukrajine i drugih izazova s kojima se suočava. S obzirom na to, Moskva je aktivno zainteresirana za stvaranje novog žarišta konflikta, a Dodik i njegovi saveznici, uključujući Aleksandra Vulina i Aleksandra Vučića, igraju ključnu ulogu u ostvarivanju tih interesa.
Vulin, bivši šef srpske obavještajne službe i trenutno potpredsjednik vlade Srbije, prema Stojkoviću, ima izuzetnu važnost u ovom kontekstu. On je, kako tvrdi Stojković, zapravo neformalni šef obavještajne službe Republike Srpske, koji je direktno povezan s ruskom obavještajnom mrežom. Stojković također ističe da bi planovi Moskve u ovoj situaciji mogli dovesti do ozbiljnog eskaliranja napetosti na Balkanu, jer bi upravo Dodikova politika mogla biti iskorištena za izazivanje novog rata u Bosni i Hercegovini. On tvrdi da je trenutni interes Rusije u Bosni i Hercegovini isključivo vojni i destabilizirajući, te da su ti planovi već postavljeni na vrlo visokom nivou.
Stojković, međutim, smatra da međunarodna zajednica mora biti odlučnija u suprotstavljanju ovoj strategiji. Obavještajni rad svih zapadnih saveznika mora biti pojačan kako bi se spriječio mogući sukob. On upozorava da provokacije koje dolaze iz Republike Srpske – poput prijetnji protiv SIPA-e i policijskih akcija – predstavljaju samo početak daljnje eskalacije. Stojković također ističe paralelu s drugim europskim državama, tvrdeći da bi se svaki pokušaj Republike Srpske da se izdvoji iz okvira Bosne i Hercegovine mogao smatrati aktom neprijateljstva, kao što bi bio slučaj da bilo koja pokrajina u Europi pokuša zabraniti svojim građanima zaposlenje u institucijama druge države.
Za Stojkovića, jasno je da Rusija ne traži samo nezavisnost Republike Srpske; njihov je cilj rat na Balkanu, koji bi trebao destabilizirati cijeli region i distrahirati Europu. Kako bi se to spriječilo, smatra da je nužno da Bosna i Hercegovina poduzme mjere za sprječavanje ulaska osoba koje bi mogle pomoći Rusiji u provođenju tih planova, uključujući Vulina i druge osobe povezane s Beogradom i Moskvom.
Na kraju, Stojković zaključuje da je sada važnije nego ikada da Bosna i Hercegovina djeluje preventivno i spriječi sve pokušaje koji mogu dovesti do eskalacije sukoba. Ukoliko se ovi planovi ne spriječe, to bi moglo značiti početak nove, opasne faze političkih i vojnopolitčkih sukoba u regiji.
Stojković također naglašava da je ključ za stabilnost Balkana u odlučnosti međunarodne zajednice da se suprotstavi svim pokušajima destabilizacije, bez obzira na političke i strateške interese pojedinih država. Bosna i Hercegovina mora biti svjesna ozbiljnosti situacije i pripremiti se za sve moguće scenarije, uključujući one koji podrazumijevaju pokušaje stvaranja novih etničkih i političkih podjela. Zaustavljanje Dodikove politike i njegova suradnja s Beogradom i Moskvom zahtijevat će međunarodnu koordinaciju i brzu reakciju kako bi se spriječila daljnja eskalacija koja bi mogla ugroziti ne samo Bosnu i Hercegovinu, već i širi balkanski prostor.
