Velika energetska afera u Bosni i Hercegovini: Istraga o nezakonitim poslovima u sektoru obnovljivih izvora energije
U posljednjim danima, Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom energetskom aferom koja je uzburkala javnost i izazvala brojne reakcije. U središtu pažnje nalazi se Boriša Misirača, bivši direktor Operatora za obnovljive izvore energije, koji je trenutno pod istragom zbog sumnji u nezakonite radnje vezane za dodjelu solarnih kvota i milijunske poticaje. Ova situacija nije samo pravna, već i etička, jer se postavlja pitanje odgovornosti i transparentnosti u upravljanju javnim resursima. Ovaj slučaj predstavlja jedan od najznačajnijih skandala u postratnoj Bosni i Hercegovini, što dodatno naglašava potrebu za reformama u energetskoj politici.
Istraga je pokrenuta na osnovu izvještaja Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, koji je ukazao na ozbiljne nepravilnosti u radu ovog operatora. Krivična prijava je podnesena, a predmet je preuzeo Federalno tužilaštvo, što je obična procedura kada se radi o ovako ozbiljnim optužbama. Iz Posebnog odjela za korupciju i organizirani kriminal potvrdili su da je slučaj u vezi s navodnim nezakonitim poslovanjem, a istraga je u tijeku. Iako su potvrđene sumnje, mnogi se pitaju zašto su nadležni organi čekali da situacija postane ovako ozbiljna prije nego što su reagovali. Ova situacija je izazvala veliku pažnju medija i javnosti, s brojnim pitanjima o mogućim posljedicama, uključujući i potencijalne promjene u zakonodavstvu.
Prvi tragovi istrage otkriveni su još prije šest godina kada je magazin Žurnal započeo serijal tekstova o kriminalnim radnjama unutar Operatora za obnovljive izvore energije. Ti tekstovi su razotkrili mnoge nepravilnosti, uključujući nerazmjernu dodjelu kvota i sumnjive ugovore s povezanim firmama. U konačnici, ove aktivnosti dovele su do značajne štete za budžet Federacije BiH i građane. Postavlja se pitanje kako su ovakvi problemi mogli dugo ostati neprimijećeni, te zašto nije bilo adekvatnih reakcija nadležnih institucija na prve signale upozorenja. Ovaj propust ukazuje na duboke strukturalne probleme unutar sistema, gdje se često čini da su interesi pojedinaca važniji od općeg dobra.
Procjene su da je šteta koju su ove nezakonite aktivnosti prouzrokovale oko 50 miliona KM, što otvara dodatna pitanja o mogućim mjerama za nadoknadu. Novinar Amarildo Gutić ističe da bi, da je Tužilaštvo HNK-a reagovalo na vrijeme, dio štete mogao biti spriječen. U ovom kontekstu, dodatne analize pokazuju da su građani i privreda Federacije BiH direktno pogođeni ovom situacijom. Važno je da se odgovorni pozovu na odgovornost, ali i da se uspostave mehanizmi koji će spriječiti slične slučajeve u budućnosti. Kako bi se osiguralo da se incidenti poput ovog ne ponove, potrebne su promjene u zakonodavstvu i veća odgovornost javnih službenika.
Stručnjak za energetiku Damir Miljević naglašava da je situacija izuzetno ozbiljna, te da je novac koji je trebao biti uložen u obnovljive izvore energije zapravo završio u rukama tajkuna i političkih ličnosti. Njegova izjava ukazuje na potrebu za većom transparentnošću u radu javnih institucija i upravljanju sredstvima iz budžeta. U ovoj situaciji, postavlja se pitanje kako će se taj novac vratiti Operatoru za obnovljive izvore energije i koji će mehanizmi biti uspostavljeni da bi se takvi problemi u budućnosti spriječili. Stručnjaci smatraju da je ključno uspostaviti nezavisne nadzorne mehanizme koji će pratiti rad ovih institucija i spriječiti zloupotrebe.
Izvještaji koje su pripremili Ured za reviziju FBiH i Transparency International ukazuju na to da su potrebne hitne reforme u sektoru obnovljivih izvora energije. Ove analize su zatražile od institucija da preduzmu konkretne mjere kako bi se otklonili korupcijski rizici. Srđan Traljić iz TI BiH napominje važnost praćenja trošenja javnog novca, što će biti ključno za vraćanje povjerenja građana u institucije. Naime, povjerenje građana je ključno za funkcioniranje svake demokratske zajednice, a trenutna situacija predstavlja ozbiljan udarac tom povjerenju. Ova situacija je prilika da se preispita cijeli sistem upravljanja javnim resursima i da se implementiraju mjere koje će osigurati veću odgovornost i transparentnost.
Na kraju, ova afera nije samo pitanje pravde, već i pitanje budućnosti energetske politike u Bosni i Hercegovini. Kako će se odvijati istraga i koje će mjere biti poduzete u budućnosti, ostaje da se vidi. No, jedno je sigurno – javnost i dalje prati razvoj situacije s velikom pažnjom, a odgovornost za sve što se dogodilo mora biti jasno definirana i sankcionirana. Svaka situacija poput ove mora poslužiti kao lekcija za buduće generacije, kako bi se izbjegle slične greške i osigurala održivost resursa za sve građane. Ova afera pruža jasnu poruku da se borba protiv korupcije ne može zaustaviti i da je potrebna kolektivna odgovornost svih aktera u društvu.
