Na Forumu “EU susreće Balkan 2025”, održanom u Briselu, europska komesarka za proširenje, Marta Kos, izložila je ključne izazove s kojima se suočava proces proširenja Evropske unije, posebno u kontekstu zemalja zapadnog Balkana. U svom govoru, Kos je istaknula da proširenje EU više nego ikad predstavlja vitalni strateški alat za očuvanje mir i stabilnost na kontinentu, dok se svijet suočava s geopolitičkom nestabilnošću i prijetnjama koje podrivaju demokratske vrijednosti. Kroz ovaj forum, Kos je naglasila kako su geopolitički izazovi danas veći nego ikada i da se zbog toga mora ubrzati integracija Balkana u EU.
Ona je u svom govoru naglasila da je EU suočena s izazovom da ne samo da zemlje kandidatkinje ispune određene uvjete za članstvo, već da se nosi s vanjskim silama koje žele osujetiti njen napredak. Za razliku od prošlih vremena, EU sada mora balansirati svoje unutrašnje krize, kao i rastući geopolitički pritisak izvana. Kos je istaknula da se EU sada, više nego ikad, mora posvetiti stabilizaciji i integraciji zapadnog Balkana jer je ovo region koji može igrati ključnu ulogu u budućnosti Evropske unije. Njene riječi jasno ukazuju na to da, usprkos izazovima, integracija Balkana mora ostati prioritet za Evropsku komisiju.
Kos je posebno istaknula novu geopolitičku stvarnost koja je donijela promjene u načinu na koji EU razmatra proširenje. Ova nova stvarnost, prema njenim riječima, čini susjedstvo Uniji ključnim izvorom stabilnosti i demokratskih vrijednosti. EU mora, kao nikada do sada, koristiti proširenje kao strateški instrument kako bi osigurala mir i sigurnost na kontinentu. Također, ona je naglasila da je proširenje postalo najvažniji strateški alat za EU jer nudi mnogo više od samog ekonomskog rasta – donosi pripadnost zajednici zajedničkih vrijednosti. Kos je također ukazala na činjenicu da proširenje EU nije ograničeno samo na zapadni Balkan, nego i na druge zemlje poput Island, Norveška, i Švicarska, koje također teže bližim vezama s EU.
Iako su u prošlosti bili prisutni periodi “zamora” od proširenja, u kojima se EU bavila vlastitim krizama, Kos je istaknula da je to razdoblje sada iza nas. Sada, proširenje EU je jasno postavljen prioritet Evropske komisije. Ovaj prijelomni trenutak omogućava EU da obnovi svoj fokus na proširenje i da nastavi raditi na stabilizaciji regija koje su ključne za budućnost Unije. Kos je, međutim, priznala da su prednosti članstva u EU često teško dostižne za zemlje koje su na putu integracije, zbog čega je naglasila važnost Plana rasta za zapadni Balkan. Ovaj plan, kako je objasnila, omogućava zemljama Balkana da prije pristupanja EU koriste određene financijske podsticaje i koristi koje dolaze s članstvom, poput uključivanja u SEPA sistem koji omogućava brže i jeftinije finansijske transakcije.
Na kraju, Kos je poslala snažnu poruku vlastima u Bosni i Hercegovini i na Balkanu: “Kada isporučite reforme, ja ću biti vaš najglasniji zagovornik u Briselu i među državama članicama.” Ova izjava simbolizuje jasno opredjeljenje EU da podrži zemlje Balkana u njihovim nastojanjima za članstvo, pod uvjetom da one ispune potrebne reforme. Kos je zaključila govor pozivom na kolektivnu akciju i odgovornost svih aktera u procesu proširenja, ističući da je ovo historijski trenutak koji treba iskoristiti za završetak ujedinjenja evropskog kontinenta. Samo kroz zajedničke napore, kako je kazala, može se odgovoriti na sve izazove s kojima se EU suočava u današnjem svijetu.
Na samom kraju, Kos je pozvala sve države zapadnog Balkana da se ozbiljno posvete implementaciji potrebnih reformi, naglašavajući da je to ključni preduvjet za ostvarenje njihovih evropskih ambicija. Svi lideri na Balkanu moraju razumjeti da je proces integracije u EU daleki maraton, a ne kratkoročni cilj, te da je dosljednost i volja za promjenama od esencijalne važnosti. Ova poruka predstavlja poziv na akciju, ne samo za vlade, već i za građane koji moraju aktivno sudjelovati u procesu reformi, kako bi stvorili temelje za trajnu stabilnost i prosperitet u regionu. Kos je još jednom ponovila da EU ostaje posvećena procesu proširenja, te da je zapadni Balkan i dalje jedan od ključnih prioriteta Unije.
