U zgradi institucija Bosne i Hercegovine, održana je sjednica Vijeća ministara BiH, čiji je fokus bio na rješavanju ozbiljnih finansijskih i institucionalnih izazova, bez narušavanja osnovnog budžetskog balansa. Ova sjednica dolazi u trenutku kada se pred institucijama nalazi niz krupnih pitanja, od arbitražnih presuda do operativnih problema u sektoru avijacije i kompleksnih međuentitetskih odnosa.
U svjetlu potrebe za hitnim intervencijama u budžetskoj politici, Ministarstvo finansija i trezora BiH je dobilo zadatak da pripremi revidirani nacrt Zakona o budžetu za 2025. godinu. Ova inicijativa ne podrazumijeva povećanje ukupnih sredstava za finansiranje državnih institucija, već se radi o preraspodjeli postojećih sredstava s ciljem izvršenja arbitražne presude ICSID Tribunala, u iznosu od 110 miliona konvertibilnih maraka (KM).
Važno je napomenuti da će predložene korekcije u budžetu:
-
Isključiti izmjene koje bi utjecale na:
-
plate i naknade zaposlenih,
-
materijalne troškove,
-
neto izdatke za finansijsku imovinu.
-
Na ovaj način se želi izbjeći destabilizacija finansiranja ključnih državnih funkcija, dok se istovremeno ispunjavaju međunarodne pravne obaveze koje stoje pred BiH.
Osnovni cilj ovih mjera jeste izvršenje presude po kojoj je Bosna i Hercegovina određena kao izvršenik, čime se stvara osnov za pokretanje regresne tužbe protiv Republike Srpske, odnosno naplatu štete koja je uzrokovana neizvršavanjem prethodnih obaveza ovog entiteta. Ova pravna taktika ima za cilj da, kroz zakonske i finansijske mehanizme, Republika Srpska snosi odgovornost za posljedice koje su nastale zbog njenog odbijanja da ispuni arbitražnu presudu.
Pored pitanja arbitraže, sjednica se bavila i krizom unutar Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je da pripremi prijedlog odluke o privremenom finansiranju BHANSA-e, kako bi se osigurao nesmetan nastavak njenog poslovanja. Problem je eskalirao zbog procesa ovrhe, koji je pokrenut uslijed neispunjenja obaveza Republike Srpske, iako je ranijim sporazumom sa Vijećem ministara RS preuzela odgovornost da bezuvjetno izmiri obaveze prema presudi.
Ova situacija jasno ukazuje na institucionalnu napetost unutar države i otvara pitanje efikasnosti mehanizama koji bi trebali obezbijediti izvršavanje obaveza svih entiteta u okviru pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
Na dnevnom redu sjednice našli su se i brojni drugi značajni materijali, među kojima su:
-
Informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za 2024. godinu;
-
Izvještaj o radu institucija Vijeća ministara BiH za isti period;
-
Izvještaj Pravobranilaštva BiH, čime se otvara prostor za refleksiju o pravnom zastupanju i zaštiti interesa države;
-
Prijedlog odluke o imenovanju predstavnika BiH u sastav Mješovite komisije za provođenje ugovora s Republikom Hrvatskom o:
-
graničnim prijelazima,
-
pograničnom prometu.
-
Prema najavi iz Vijeća ministara, sjednica je bila zakazana za 13 sati, što ukazuje na urgenciju i značaj pitanja koja se razmatraju.
U cjelokupnom kontekstu, ova sjednica Vijeća ministara pokazuje ozbiljan institucionalni pristup rješavanju pravnih i finansijskih obaveza BiH prema međunarodnim partnerima i unutrašnjim strukturama. Ona također otkriva složenost odnosa između entiteta unutar BiH, gdje neispunjenje jedne strane može proizvesti ozbiljne posljedice za čitavu državu.
Zaključno, pred državnim institucijama Bosne i Hercegovine stoji izazov očuvanja institucionalnog integriteta i finansijske stabilnosti, dok se istovremeno moraju nositi sa složenim političkim tenzijama i međunarodnim pravnim obavezama. Pitanje odgovornosti Republike Srpske za nastalu štetu te operativna sposobnost institucija poput BHANSA-e jasno pokazuju da svaka buduća odluka mora biti zasnovana na principima jednakosti, odgovornosti i transparentnosti kako bi BiH mogla funkcionirati kao ozbiljna i kredibilna država na međunarodnoj sceni.
U svjetlu svih ovih dešavanja, jasno je da će naredni period biti presudan za kredibilitet i stabilnost državnih institucija BiH. Rješavanje arbitražnih obaveza, očuvanje funkcionalnosti agencija poput BHANSA-e i održavanje političke ravnoteže između entiteta zahtijevaće odlučne poteze, međusobno uvažavanje i spremnost na kompromis svih aktera. Ukoliko se ovakvi izazovi budu ignorisali ili tretirali parcijalno, posljedice bi mogle biti dalekosežne – kako za unutrašnju funkcionalnost države, tako i za njen međunarodni položaj. Stoga ostaje da se vidi hoće li institucije, uprkos političkim razlikama, uspjeti odgovoriti na zadatke koji dolaze sa sve većim pritiskom i ozbiljnošću situacije.
