U svjetlu najnovijih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Centralna banka BiH (CBBiH) reagovala je bez odlaganja na odluku Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, čije djelovanje entitet Republika Srpska već duže vrijeme ne priznaje. Odluka Schmidta podrazumijevala je potpunu obustavu isplate budžetskih sredstava političkim strankama Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska (US), te usmjeravanje tih sredstava na poseban račun otvoren upravo u CBBiH. Ova mjera, iako pravno utemeljena u međunarodnim okvirima, nosi snažnu političku poruku i ima potencijal da značajno utiče na finansiranje političkih struktura u Republici Srpskoj.
Kako bi se omogućilo izvršavanje Schmidtove odluke, Centralna banka BiH je odmah otvorila predviđeni račun na koji će biti usmjeravan sav novac iz budžeta namijenjen strankama SNSD i US. Ovaj račun predstavlja ključni mehanizam kontrole, a svi dotadašnji transferi sa različitih nivoa vlasti – državnog, entitetskog, kantonalnog i opštinskog – sada moraju biti preusmjereni.
CBBiH nije samo otvorila račun, već je poduzela i niz dodatnih koraka kako bi osigurala potpunu primjenu odluke. Među najvažnijim su:
-
Instrukcije svim bankama u BiH o obaveznom preusmjeravanju svih budućih uplata SNSD-u i US na novi račun u CBBiH.
-
Zabrana raspolaganja sredstvima na postojećim računima koje koriste ove stranke.
-
Obaveza banaka da postupe bez odlaganja i u skladu sa smjernicama, pod prijetnjom sankcija.
Posebno je naglašeno da ova odluka ne predstavlja samo tehničku mjeru, već je direktno usmjerena protiv, kako je navedeno, opstrukcija provođenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što dodatno pojačava njenu političku težinu. Schmidtova odluka jasno precizira da će svaka banka ili pojedinac unutar bankarskog sistema koji pokuša opstruirati provođenje naloga snositi ozbiljne posljedice – uključujući i međunarodne sankcije.
Važno je istaći da banke u BiH već imaju iskustvo u postupanju prema osobama koje se nalaze na američkoj „crnoj listi“, što uključuje zamrzavanje sredstava i zabranu pristupa računima. Schmidtova odluka, iako donesena u domaćem kontekstu, usklađena je s ovim prethodnim praksama, čime se dodatno osnažuje njena legitimnost i mogućnost sprovođenja.
Ova mjera dolazi u specifičnom trenutku kada se vrše kvartalne isplate budžetskih sredstava političkim strankama, a SNSD i US su očekivali značajne iznose. Međutim, sada će sav taj novac biti blokiran i prebačen na posebni račun, a stranke neće imati pristup sredstvima sve dok Schmidt ne donese novu odluku o njihovoj konačnoj sudbini.
Dodatno, sve institucije koje su u prethodnom periodu vršile uplate SNSD-u i US, sada imaju zakonsku obavezu da:
-
Preusmjere buduće uplate na račun u CBBiH.
-
Mjesečno izvještavaju o provođenju odluke, uključujući i detalje o iznosima i datumima uplata.
-
Dostave izvještaje visokom predstavniku i supervizoru za Brčko distrikt, s posebnim akcentom na primjenu na lokalnom nivou.
U tom kontekstu, prvi izvještaji o provedenim mjerama morali su biti dostavljeni već dan nakon stupanja odluke na snagu. Izvještaji uključuju:
-
Ukupan iznos sredstava koja su u ovoj godini već bila isplaćena SNSD i US.
-
Datum i iznos sljedeće planirane isplate.
-
Informacije o svim budućim aktivnostima koje su vezane za preusmjeravanje sredstava.
Ono što je posebno interesantno jeste da se sredstva koja budu akumulirana na ovom posebnom računu neće smatrati finansijskom obavezom prema strankama, čak ni ako dođe do ukidanja odluke. U tom slučaju, Schmidt će donijeti naknadnu odluku o raspodjeli tih sredstava, što ostavlja prostor za političku diskreciju u daljoj upotrebi blokiranih sredstava.
Ova odluka predstavlja presedan u političko-finansijskim odnosima unutar BiH, jer prvi put direktno ograničava pristup budžetskim sredstvima strankama koje se dovode u vezu s opstrukcijom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za mnoge je to znak da međunarodna zajednica, posebno kroz Ured visokog predstavnika, više nije spremna tolerisati narušavanje državnog poretka kroz mehanizme finansijske podrške iz budžeta.
Zaključno, Schmidtova odluka i brza reakcija Centralne banke BiH ukazuju na odlučan korak ka jačanju vladavine prava i zaštiti osnovnih postavki mirovnog sporazuma u BiH. Način na koji će se institucije i banke postaviti prema ovoj odluci poslužiće kao test njihove institucionalne zrelosti, ali i spremnosti da se suprotstave političkim pritiscima. Ova situacija otvara novo poglavlje u upravljanju političkim finansijama u zemlji, uz jasnu poruku da sredstva iz javnih fondova ne mogu biti korištena za potkopavanje države.
