Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, kao i savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nedavno je izjavio da bi presuda koja bi spriječila Dodika u daljem političkom angažmanu mogla izazvati novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. Ćeranić je istakao da bi takav ishod, odnosno odluka koja bi eliminisala Dodika iz političkog života, imala duboke političke posljedice, te bi mogla eskalirati napetosti u zemlji. Prema njegovim riječima, sudski proces protiv Dodika nije samo pitanje individualnog suđenja, već se smatra pokušajem sloma Republike Srpske kao entiteta. On je naglasio da iza ovog procesa stoje politika i pokušaj urušavanja političkog i institucionalnog sistema Republike Srpske. Dodikova politička pozicija, prema Ćeraniću, nije samo simbolična za njega lično, već je od važnosti za opstanak i stabilnost tog entiteta u Bosni i Hercegovini.
Ćeranić je izrazio nadu da će proces pred sudom rezultirati pravičnim rješenjem, iako smatra da je cijeli proces duboko ukorijenjen u političkim motivima. Dodao je da se u Bosni i Hercegovini ne raspravlja o suđenju pojedincu, već o širem pitanju političkih struktura i njihovih odnosa u zemlji. Takav stav upućuje na njegovu uvjerenost da politička borba koju vodi Dodik nije samo osobna borba, već i borba za opstanak određenih političkih i nacionalnih interesa, a u ovom slučaju, onih koji dolaze iz Republike Srpske.
Pored političkog konteksta u kojem je iznio ove stavove, Ćeranić je također govorio o širem kontekstu globalne sigurnosti, s posebnim naglaskom na prijetnje terorizma. On je, komentirajući aktuelnu situaciju u Europi, rekao da su migrantske krize i teroristički napadi koji su potresli Europu u posljednjim godinama postali ozbiljan problem. Njemačka, prema njegovim riječima, predstavlja najugroženiju zemlju, budući da je bila meta brojnih napada. Terorizam, kako je istaknuo, uvijek ima geopolitičke motive i ciljeve, i karakterističan je po tome što napadi nisu nasumični, već su vođeni ideološkim i političkim motivima. Često se, kako je naglasio, teroristička djelovanja povezuju sa željom za ostvarivanjem političkih ciljeva ili destabilizacijom određenih država ili regija.
Ćeranić je podsjetio da su sredstva koja se koriste u terorističkim napadima podložna promjenama, dok sama osnovna motivacija ostaje nepromijenjena. Napadi se, prema njegovim riječima, često koriste kao sredstvo za ostvarivanje ideoloških ciljeva, bilo da se radi o političkoj dominaciji, bilo o širenju utjecaja određenih skupina. Terorizam je, prema njegovom mišljenju, duboko ukorijenjen u globalnoj geopolitici, te nije slučajno što se teroristički napadi često javljaju u određenim političkim okolnostima.
Ćeranić je također istakao da je nužno izgraditi širok front borbe protiv terorizma, jer bi jednostrani pristupi ili ograničeni napori bili nedovoljni za rješavanje ovog problema. Bez obzira na specifične izazove s kojima se suočavaju različite zemlje, borba protiv terorizma, kako je rekao, zahtijeva koordinirane napore i zajedničku strategiju svih država koje su pogođene terorističkom prijetnjom. Bezbjednost i politika su, prema njegovim riječima, nerazdvojni faktori koji moraju biti ujedinjeni kako bi se spriječili budući napadi i stabilizirale regije koje su pod prijetnjom.
Zaključno, Ćeranić je upozorio da je važno da terorizam ne postane političko sredstvo za ostvarivanje ciljeva, te da je potrebno poduzeti sve mjere za suzbijanje ove prijetnje. To podrazumijeva stalnu i koordiniranu borbu, koja uključuje kako pravosudne organe, tako i sigurnosne snage, te usklađivanje politika na međunarodnoj razini.
Na kraju, Ćeranić je naglasio da se borba protiv terorizma ne smije gledati samo kroz prizmu sigurnosnih prijetnji, već i kroz prizmu preventivnih mjera koje mogu spriječiti radikalizaciju i nasilne ideologije. On smatra da je od ključne važnosti razvijati strategije koje će uključivati obrazovanje, socijalnu integraciju i aktivnu suradnju između vladinih institucija, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica. U tom kontekstu, važno je osigurati da građani, posebno mladi, budu zaštićeni od utjecaja radikalnih ideologija koje mogu dovesti do nasilnog ekstremizma. Ćeranić je zaključio kako samo zajedničkim naporima svih društvenih sektora može biti stvoren održiv temelj za suzbijanje terorizma, te da je to zadatak koji zahtijeva dugoročni angažman i predanost svih političkih, sigurnosnih i obrazovnih struktura u društvu.
