Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, nedavno je komentirao sudski proces koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, naglašavajući da je važno očuvati neovisnost pravosudnih institucija u BiH. Čović je istaknuo kako nije sklony veseliti se bilo kojem negativnom ishodu, pa čak ni u ovom slučaju koji se odnosi na Dodika. Smatra da bilo koji oblik radovanja zbog problema koji se pojavljuju pred nekim političkim liderom, uključujući Dodika, predstavlja štetu za sve u BiH.
U intervjuu za RTRS, Čović je objasnio da pravosudne institucije moraju funkcionirati na principima koji jamče pravednost i neovisnost, napominjući kako je već nekoliko puta postalo jasno da pravosudni sustav u BiH ne radi prema tim standardima. U njegovim očima, ako BiH želi postati prava demokratska država, treba u potpunosti implementirati standarde EU, posebno kada se radi o sudstvu i apelacijama. Čović je izričito naglasio važnost prijenosa evropskih pravosudnih principa na BiH kako bi se osigurala sigurnost i pravna zaštita svih građana. Ove izjave odražavaju njegovu duboku zabrinutost za pravnu stabilnost u zemlji i ukazuju na potrebu za strukturiranim reformama u pravosudnom sustavu.
S obzirom na kompleksnu političku situaciju u BiH, Čović smatra da BiH još uvijek nije postigla standarde potrebne za uspješno upravljanje pravnim pitanjima. Naglašava kako je nužno, kako bi zemlja mogla funkcionirati kao normalna demokratska država, osigurati pravičnost i neovisnost institucija, što uključuje poštivanje demokratskih standarda. Samo tada će svi građani BiH moći osjetiti sigurnost i povjerenje u sustav, gdje nijedna osoba neće moći zloupotrijebiti zakon u svoju korist.
Čovićev pristup također uključuje priznanje da bi, za uspjeh ove transformacije, trebale biti provedene i političke reforme koje će podržati jačanje vladavine prava. Pravosudni sustav bi trebao biti oslobođen bilo kakvih političkih pritisaka, čime bi se stvorila osnovna pretpostavka za pravedno suđenje u svim slučajevima. Iz njegovih riječi jasno proizlazi da bi BiH trebala slijediti evropski pravni okvir, kako bi stvorila stabilnost i osigurala povjerenje u sve pravne institucije u zemlji.
Za Čovića, važno je ne samo da se podrže pravosudne institucije, nego da se cijeli pravosudni sustav učini funkcionalnijim i pravednijim za sve građane, jer samo u takvom okruženju moguće je ostvariti trajan mir i politiku pomirenja. S obzirom na trenutne političke i pravosudne izazove, Čović upozorava na nužnost zajedničkog napora svih političkih lidera u BiH kako bi se osigurao pravičan i neovisan pravosudni sustav koji će služiti svim građanima.
Dragan Čović, u svom izlaganju, također se dotaknuo evropskog puta BiH, koji je prema njegovim riječima ključan za stabilizaciju zemlje. Smatra da BiH mora unaprijediti svoju pravnu i političku infrastrukturu kako bi ispunila zahtjeve potrebne za članstvo u EU. Iako se suočava s brojnim izazovima, Čović vjeruje da je implementacija evropskih pravosudnih standarda ključna za jačanje povjerenja građana u institucije. On naglašava da BiH mora krenuti u proces potpune integracije u EU, što podrazumijeva ne samo političke promjene, već i duboke pravne reforme koje će omogućiti usklađivanje s evropskim zakonodavstvom. Čović vjeruje da je to dugoročno najbolji put za BiH, jer samo kroz evropske integracije zemlja može osigurati stabilnost, prosperitet i ravnotežu između različitih naroda i entiteta.
Dalje, Čović je također iznio svoje mišljenje o potrebi suvremenih političkih dijaloga među liderima BiH. Prema njegovim riječima, iako su političke stranke često u sukobu, interes države mora biti na prvom mjestu, i svi lideri trebaju raditi zajedno kako bi postigli politički konsenzus. On je istaknuo da bi politika suradnje, a ne sukoba, trebala biti temelj za budućnost BiH. Uz to, Čović ističe da bi političke stranke trebale preispitati svoj pristup kada je riječ o odnosima s međunarodnim partnerima, posebno kada se radi o evropskim integracijama. Tada, kako smatra, BiH neće biti suočena s unutarnjim političkim krizama koje bi mogle ugroziti njezinu europsku perspektivu. Sve te promjene zahtijevaju kompromis, spremnost na reforme i politiku pomirenja, jer BiH neće moći napredovati bez zajedničkog rada svih političkih aktera.
