U posljednjim danima, politička situacija u Bosni i Hercegovini postala je izuzetno napeta, naročito u kontekstu političkih odluka koje donosi SNSD pod vodstvom Milorada Dodika. Ovaj članak se bavi reakcijama koje su uslijedile nakon donošenja određenih zakona na nivou Republike Srpske, a koji zabranuju rad određenih institucija na teritoriji tog bh. entiteta. Jedan od ključnih trenutaka u ovom političkom razvoju dogodio se nakon što je američki državni sekretar, Marc Rubio, osudio takve poteze, smatrajući ih antiustavnim. Ove izjave i postupci izazvali su brojne reakcije, a među njima je i onaj Igora Crnadka, potpredsjednika PDP-a i narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
Crnadak je u svojoj izjavi za portal “Istraža sedmice” istakao ozbiljnost situacije, naglasivši da je trenutna politika SNSD-a i Milorada Dodika opasna za RS. Po njegovom mišljenju, Dodik živi u iluziji da ima veliku međunarodnu podršku, što prema njegovim riječima, jednostavno nije točno. “Ovo što radi SNSD je opasno za RS”, rekao je Crnadak, komentirajući novonastalu situaciju i političke poteze koje je povukla vlast u entitetu. Smatra da će Rubijeva izjava biti ključna, jer je on praktično poslao “nokaut” Dodiku, sugerirajući da “utakmica je završena i da su svjetla pogašena, a Dodik i dalje pokušava igrati”. Ovaj politički trenutak, prema Crnadkovim riječima, jasno ukazuje na to da je svaka daljnja eskalacija političkog konflikta u BiH opasna i da bi trebala biti izbjegavana po svaku cijenu.
Zabrinutost Crnadka vezuje se i za ustavne promjene koje su u procesu razmatranja u Republici Srpskoj, posebno u kontekstu Ustava RS-a, koji je sastavni dio Daytonskog sporazuma. Crnadak ističe da bilo kakva promjena Ustava RS-a može dovesti do ozbiljnih međunarodnih posljedica, jer je Ustav RS-a već dobio međunarodnu verifikaciju. To znači da bi promjena tog dokumenta mogla izazvati ozbiljne političke turbulencije, ne samo unutar BiH, već i na međunarodnoj sceni. Ovaj stav Crnadak obrazlaže činjenicom da bi promjena tog ustavnog poretka značila narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je temelj na kojem je izgrađena BiH kao država.
Crnadak nije stao samo na kritikama već je i ponudio svoje viđenje rješenja za tekuću političku krizu. On je istakao da je lično angažovan na smanjenju napetosti, što je bio jedan od razloga zašto je insistirao na sazivanju Kolegija NSRS-a. Njegov cilj bio je da se razgovara o mogućim izmjenama Ustava RS-a te o pravnim procedurama koje slijede. Crnadak se zahvalio svima koji su dali doprinos tome što nije došlo do eskalacije nasilja u petak, kada je naloženo zaposlenicima SIPA-e da napuste prostorije u Banjaluci, nakon što su donijeti zakoni koji zabranjuju njihov rad na teritoriji RS-a. Iako je poštovao pravo Milorada Dodika da ne odgovori na poziv Tužilaštva BiH, Crnadak je naglasio da se, kad god je riječ o poštovanju zakona, mora primjenjivati pravilnost i jednakost za sve građane, bez obzira na njihov politički status.
Zanimljiv je i njegov komentar na potencijalne posledice ovih događaja. Iako je jasno rekao da rat neće izbiti, smatra da postoje realne opasnosti od incidenata, koji bi mogli dovesti do daljnjeg zaoštravanja odnosa među političkim akterima. Crnadak je također ukazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) neće dozvoliti otcjepljenje Republike Srpske, što može biti ključna prepreka za bilo kakav daljnji politički razvoj prema samostalnosti ovog bh. entiteta. Dodao je kako međunarodna zajednica već reagira na događaje u BiH i jasno šalje poruku da neće tolerirati bilo kakvu destabilizaciju države.
Zaključno, politička situacija u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republiki Srpskoj, ostaje izuzetno napeta. S obzirom na sve prethodne poteze, međunarodne reakcije i interne političke napetosti, budućnost BiH se čini nesigurnom. Crnadkove izjave otkrivaju duboku zabrinutost za političku stabilnost zemlje, dok istovremeno ukazuju na važnost međunarodnih odnosa i poštovanja zakona kao temelja za izbjegavanje novih političkih kriza i izgradnje stabilnog društva.
