Igor Crnadak, političar iz Stranke demokratske akcije (SDA) i bivši član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, podnio je ostavku na svoje mjesto u Odboru. Ovaj potez dolazi u trenutku kada se u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatra Nacrt novog ustava i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a, koji je predložio predsjednik Milorad Dodik. Crnadak je jasno iznio svoje razloge za odlazak, naglašavajući ozbiljne političke nesuglasice s trenutnom vladavinom, kao i svoj neslaganje s pravcem u kojem vlast pokušava voditi Republiku Srpsku.
Prema njegovim riječima, glavne smjernice koje su ga navele na ovakav korak bile su:
-
Ne želim biti dio procesa koji vode RS i njen narod u propast. Crnadak je izrazio uvjerenje da bi donošenje novog ustava moglo imati ozbiljne negativne posljedice po stabilnost i budućnost entiteta, čime bi moglo ugroziti i sam opstanak Republike Srpske u njenim sadašnjim granicama.
-
Ne želim sudjelovati u akcijama koje ugrožavaju mir, sigurnost i donose neizvjesnost. Ovim se Crnadak referirao na ponašanje trenutne vlasti koja, po njegovom mišljenju, donosi odluke koje destabiliziraju političku i sigurnosnu situaciju u RS, te stvaraju osjećaj nesigurnosti među građanima.
-
Ne želim biti za istim stolom sa Nenadom Stevandićem. Crnadak je otvoreno izrazio nezadovoljstvo prema kolegi političaru Nenadu Stevandiću, kojeg smatra odgovornim za bahat i siledžijski odnos prema opoziciji. Ovaj osobni sukob dodatno je pojačao njegovu odluku da napusti svoje mjesto u Odboru za ustavna pitanja.
S obzirom na to da je Nacrt novog ustava Republike Srpske na dnevnom redu predstojeće sjednice Narodne skupštine, Crnadak je pozvao sve svoje kolege u Skupštini da se suzdrže od podrške za usvajanje tih prijedloga. Smatra da bi usvajanje novog ustava, u trenutnim okolnostima, bilo pogrešan korak koji bi mogao dovesti do daljnjih političkih podjela unutar zemlje.
Novi ustav, koji bi trebao biti razmatran u Skupštini Republike Srpske, predstavlja ključnu političku temu u BiH. Prijedlog koji dolazi iz ruku predsjednika Milorada Dodika ima za cilj redefinirati ustavne temelje RS, a podržava ga samo trenutna vlast i njeni saveznici. S druge strane, opozicija, na čelu s Crnadakom, upozorava da bi ove promjene mogle dovesti do ozbiljnih posljedica po politiku Republike Srpske, ali i na odnose s drugim entitetima i međunarodnim zajednicama.
Ono što je posebno zabrinjavajuće za opoziciju jeste to što bi donošenje novog ustava moglo dodatno pogoršati već postojeće političke napetosti, s obzirom na to da mnogi smatraju da se ovakvi potezi donose bez dovoljno šire političke saglasnosti i uz ignoriranje mišljenja drugih političkih aktera. U tom kontekstu, Crnadak ističe kako bi ovakvi prijedlozi mogli izazvati jaču polarizaciju u društvu, pogoršati međustranačke odnose i dovesti do destabilizacije RS, dok bi međunarodni faktori mogli reagirati na negativan način.
U konačnici, ovo je još jedan u nizu političkih sukoba koji oblikuju unutrašnju dinamiku BiH. Dok jedni smatraju da bi donošenje novog ustava moglo omogućiti stabilnost i bolji razvoj RS, drugi, poput Crnadaka, vjeruju da bi takvi potezi samo produbili postojeće podjele i izložili RS većim rizicima. U tom kontekstu, predstojeća sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bit će ključna za budućnost političke scene, a odluka o novom ustavu može imati dugoročne posljedice za teritorijalnu integraciju i međunarodni status Republike Srpske.
Kako bi se izbjegle daljnje političke podjele i potencijalna destabilizacija, potrebno je da se svi politički akteri uključe u dijalog i traže kompromis koji bi pomogao u očuvanju stabilnosti Republike Srpske i cijele BiH. Izostanak konsenzusa u vezi s novim ustavom mogao bi dodatno pogoršati odnose unutar zemlje, ali i prema međunarodnoj zajednici, koja već prati situaciju s velikim interesovanjem. U ovom trenutku, više nego ikad, potrebna je politika suzdržanosti i odgovornosti, kako bi se očuvala budućnost svih naroda unutar BiH. Ukoliko vlasti nastave s jednostranim potezima, bez inkluzivnog pristupa, mogu se suočiti s još većim izazovima, uključujući unutrašnje nesuglasice, međunarodne pritiske i eventualne sankcije.
