Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavila je u Azerbejdžanu da je situacija u Bosni i Hercegovini trenutno u vrlo kritičnom stanju, te da je riječ o najvećoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ove tvrdnje iznijela je tokom svog nastupa na panel diskusiji na Global Baku forumu, gdje je detaljno opisala stanje u BiH i iznijela svoja stajališta o političkoj situaciji u zemlji.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je postala neuspješna zemlja, koja se nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj krizi. Jedan od ključnih razloga za ovu situaciju, kako tvrdi Cvijanović, je pravosudni progon koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske, koji je, prema njenim riječima, žrtva montiranog progona. Istaknula je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske pokrenut temeljem odluka koje je donio nelegalni i neizabrani stranac — visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit.
Cvijanović je naglasila da Šmit, prema njenom mišljenju, nema pravo da donosi zakone ili da djeluje kao zakonodavna vlast, jer, kako je istaknula, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje nikakvu pravnu osnovu za takve intervencije. Prema njenim tvrdnjama, sve odluke koje donose visoki predstavnici od početka implementacije Dejtonskog sporazuma nisu u skladu s ustavnim načelima i predstavljaju stranu intervenciju koja ozbiljno ugrožava suverenitet BiH. Smatra da je to jedan od glavnih razloga zašto BiH već tri decenije ima teškoće u ostvarivanju stabilnosti, jer strančev utjecaj i njegovo uplitanje u unutrašnje stvari zemlje narušava demokratski razvoj i vladavinu prava.
Za Cvijanović, rješenje za Bosnu i Hercegovinu leži u hitnom otklanjanju negativnih posljedica koje je izazvala ova strana intervencija. Prema njenim riječima, unutrašnji dijalog među predstavnicima demokratski izabranih institucija jedini je put prema pomirenju i izgradnji stabilnosti u zemlji. Dodala je da BiH mora pronaći rješenja koja će biti domaća i samostalna, a nikako pod utjecajem vanjskih faktora. Takav pristup omogućio bi daljnji razvoj vladavine prava, demokracije i jačanje socijalne kohezije među različitim narodima koji čine ovu zemlju.
Cvijanović je, također, iznijela svoje stajalište o neustavnosti svih odluka koje su donesene u proteklim godinama od strane visokog predstavnika, naglašavajući da je takvo ponašanje antidejtonsko i da je ozbiljno narušilo temelje na kojima je BiH uspostavljena. Dodala je kako je važno da BiH, kao suverena zemlja, preuzme potpunu odgovornost za vlastiti politički razvoj, te da sve odluke koje se odnose na unutrašnje ustrojstvo zemlje trebaju biti donesene isključivo od strane njenih demokratski izabranih predstavnika.
Ove izjave Željke Cvijanović izazvale su različite reakcije u BiH i šire. Neki politički analitičari smatraju da ovakve izjave mogu dodatno pogoršati političke napetosti u zemlji, dok drugi smatraju da je nužno poduzeti korake u smjeru jačanja suvereniteta BiH i ograničavanja vanjskog utjecaja. Bez obzira na kontroverzne reakcije, jasno je da Bosna i Hercegovina još uvijek traži stabilan politički okvir u kojem će moći djelovati svi narodi u zemlji, te u kojem će biti osigurana ravnoteža moći i poštivanje svih ustavnih principa.
Za kraj, važno je napomenuti da će svi politički potresi i prijedlozi poput onih koje iznosi Cvijanović, zahtijevati ozbiljnu raspravu među svim političkim subjektima u BiH, kako bi se došlo do jedinstvenog rješenja koje će omogućiti mir i dugoročnu stabilnost. Bez sumnje, ključnu ulogu u tom procesu imaju svi građani BiH, koji moraju biti uključeni u proces donošenja odluka koje će oblikovati budućnost njihove zemlje.
Ove izjave Željke Cvijanović otvaraju važno pitanje o budućnosti političkog okvira BiH i o tome kako balansirati interne i eksterne utjecaje na razvoj zemlje. Politički akteri, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, moraju razmotriti kompleksnost situacije, u kojoj je BiH u stalnoj napetosti između suvereniteta i potrebe za međunarodnom pomoći. Dok neki smatraju da BiH ne može napredovati bez pomoći međunarodnih institucija, drugi, poput Cvijanović, pozivaju na jačanje unutrašnjih institucija i donošenje odluka koje nisu pod utjecajem vanjskih faktora. Ovaj konflikt između unutrašnje autonomije i vanjskih pritisaka nastavit će biti izazov, jer BiH mora balansirati svoju želju za potpunom samostalnošću s potrebom za podrškom međunarodnih partnera, koji imaju značajan interes u stabilnosti ove zemlje. Očekuje se da će se u budućnosti intenzivirati diskusije o tome kako pronaći najbolje rješenje koje neće ugroziti unutrašnji sklad, ali će istovremeno osigurati političku stabilnost i ekonomski napredak BiH.
